1 milijun za grad. Biblioteke

Zemlja Gradišće i Zemaljski savez biblioteke Gradišća su predstavili plan za razvitak knjižnic u dojdući peti ljeti. Glavna nakana je već personala i centralni ured. Gradišće je bibliotekarski u čuda područji na zadnjem mjestu u Austriji.

Pozitivan razvitak u prošli ljeti, ali još svenek daleko od postavnoga cilja, tako bi se mogao analizirati razvitak bibliotekov u prošli sedmi ljeti. Putem novoga plana za razvitak kani Zemaljski savez biblioteke Gradišća (LVBB) nastaviti ov trend i dodatnimi mogućnosti znatno poboljšati situaciju u budućnosti. Šest glavnih točkov ima ta plan ki valja za dojdućih pet ljet i koga podupira zemlja Gradišće s ukupno € 1 milijun.

Centralno servis mjesto. Glavni cilj i najveći financijski udio ima stvaranje centralnoga servis ureda za biblioteke s namješćenim personalom. Polag riči Andreje Kerstinger, ka je aktivna u mjenovskoj knjižnici i u LVBB odboru je ovo najvažnija točka. Mjenovo kot regionalna biblioteka podupira sada i sve ostale knjižnice u kotaru, a to sve dobrovoljno, uz normalno djelo kot knjižnica. Andrea Kerstinger si dočeka, da će ovo mjesto biti znatno olakšanje, tako da ostaje za dobrovoljce opet već časa da se za svoju biblioteku moru skrbiti, i onde proširiti ponudu da nastaju čim atraktivniji. Jer dobrovoljci su baza gradišćanskoga bibliotekarstva.

Uz 8 namješćenih, 13 djelomično namješćenih djeluje 241 dobrovoljac u 74 biblioteka širom Gradišća. Uz povezanu analizu i ispitivanje za ov plan razvitka se kaže da je to dobrovoljno djelovanje glavni uzrok da biblioteke čudakrat ne ispunu predvidjene cilje kot i uvijete za savezno podupiranje. Potribni zato su uz odredjen broj otvorenih ur i odredjena frekvencija. A to čuda knjižnic nemore dostignuti, djelomično kroz premalo novih medijov ili jednostavno premalo priznanja u selu ili zbog manjkanja elektronske ponude kot naprimjer kataloga u internetu.

Od bibliotekov u hrvatski seli ispunjuju samo mjenovska i kalištrofska sve kriterije za savezno podupiranje. Filež je blizu, sve ostale ispunjuju maksimalno jedan do dva kriterije, kot i pretežni dio bibliotekov širom Gradišća.

Proširenje ponude i servisa. Daljnje točke u planu za razvitak bibliotekov je proširenje ponude u najširjem smislu. Ovde ide i za poboljšanje prostorijov, duže djelatno vrime, uključenje e-medijov ili jednostavno izgradnju vlašće webstranice i ponude na socijalni kanali. Uz to spadje i IT-infrastruktura odnosno digitalizacija. U Gradišću 15% bibliotekov još nima kompjutor a 31% nima pristupa u internet. Skoro polovica nima vlašće webstranice, i ako tu ponudu jur sada gradišćanski savez nudi svim bibliotekam.

Broj pohodnikov raste. Pred sedmimi ljeti, dakle 2014. ljeta je počeo prvi val obnavljanja u gradišćanski knjižnica. Uzrok tomu je bio projekt »Buchstart Gradišće« kade se jur dica vežu uz biblioteke. Dobro se vidi ov razvitak i u broju posjetov. 2014. ljeta su pohodili Gradišćanci 108.667 krat knjižnicu 2019. ljeta jur 124.616. Porast je vezan ne samo uz inicijativu »Buchstart« nego i tim povezano minjanje djelovanja pojedinih knjižnic. Do 2025. ljeta kani Zemaljski savez biblioteke Gradišća s najavljenom kvalitetnom ofenzivom dostignuti daljnjih 8000 aktivnih ljudi ki koristu ponudu javnih bibliotekov i tako još jednoč dignuti broj posjetov na prilično 150.000 u ljetu.

Važan broj i indikator za kvalitetu biblioteke je promet. Ov broj kaže kako se koristi ponuda biblioteke. Ako broji znaša 1 onda se je svaki medij jednoč u ljetu posudio. Cilj je ovde čim viši broj, u Gradišću je u čuda slučaji promet ali znatno niži. Broj potribnih medijov se znatno laglje dostigne. Ovo je i jedan od glavnih kriterijov da gradišćanske biblioteke ne dostignu potribne uvijete za podupiranje iz saveznoga lonca. Novi gradišćanski plan za razvitak kani točno ovde pomoći da se knjižnice tako daleko obnovu, da postoji šansa dostignuti odredjene kriterije.

Sve odvisi od nositelja. Zvećega su općine nositelji gradišćanskih bibliotekov. A ovde ovisi uglavnom od načelnika je li i u kom opsegu se podupira knjižnica. Pozitivni primjer ovde je na primjer Vorištan, kade je općina stavila i prostor i financijelna sredstva na raspolaganje da se ostvari opširna općinska knjižnica (vidi 8. broj HN). Daljnji nositelji su Djelatna komora, Crikva i društva kot na primjer u Mjenovu, kade Mlada inicijativa stoji za bibliotekom.

Da je čuda ča moguće i na samoj dobrovoljnoj bazi kažu pojedini primjeri u Gradišću, ovi broju ali med iznimke. Za kupovanje knjig su potribni pinezi, isto tako i za tekuće stroške. Ovde je svaka biblioteka odvisna od svojega nositelja. Andrea Kerstinger se ufa da će biti sada laglje za malo zanemarene biblioteke da dodatnim pritiskom od novo stvorenoga centralnoga servis mjesta općine bolje podupiraju biblioteke.

Biblioteka garant za dobroznanje jezika. Najvažnija zadaća biblioteke je ali da nudi svakomu zainteresiranomu, svejedno je li je mlad ili star jednostavan pristup štivu. U Gradišću samo 6,7% svih stanovnikov koristi javne biblioteke. Najbolji je ovde Vorarlberg s 18,8%. Iza Gradišća leži samo Dolnja Austrija (5,8%) i Koruška (4,5%).

Herta Emmer, ka prodava knjige i pomaže kod gornjopuljanske knjižnice, uopće ne vidi u biblioteka konkurenciju za knjižare. Na suprot. Čim već se čita, tim već se kupuju i knjige. Nažalost postoji obratni trend i tako pada i zna nje jezika. Školske knjige se pišu na znatno nižem jezičnom stepenu neg pred 15-imi ljeti, jer i roditelji već ne vladaju tako opširnim vokabularom,  kad i oni sve manje čitaju, je rekla Emmer.

Slab imidž bibliotekov. Plan za razvitak bibliotekov od 2021. do 2025. ljeta ima i veliku nakanu, da širi znanje za biblioteke i kaže navažnost ovih institucijov seoskom kulturnom životu. Knjižnice su znatno već nego samo mjesto kade se posudu knjige. Tokom ljeta organiziraju bibliotekari već od 1000 priredab, a za vrime otvaranja se strefu ljudi i tim nastaju mjesto sastanka, mjesto razgovora. Cilj nove inicijative je da budu imale biblioteke isto priznanje u selu kot na primjer ognjobranci.