Europska komisija je odbila potribovanja gradjanske inicijative MINORITY SAFEPACK. Komisiji nije potriban pravni akt na europskoj razini, jer za manjinsko zakonodavstvo su odgovorne države članice. Zvana toga da su dovoljna jur sadašnja, postojeća EU prava. Inicijatori Federalističke unije europskih narodnih grup (FUEN/FUEV) su razočarani. 68 članov Europskoga parlamenta je sastavilo otvoreno pismo na predsjednicu EU-komisije, Ursulu von der Leyen i potpredsjednicu Veru Jourovu. Uzrok je da je EU-komisija odbila upeljanje novoga zakonodavstva ko predlaže gradjanska inicijativa MINORITY SAFEPACK (MSPI).

 

BRUXELLES — EU-komisija je ustanovila da nije potriban dodatan zakonski akt (The Commission considers that no additional legal act is necessary), piše Europska komisija u izjavi od 14. januara. Ovu odluku inicijatori nisu očekivali. Ipak nisu presenećeni, je rekla potpredsjednica Federalističke unije europskih narodnih grup koruška Slovenka Angelika Mlinar — je javila Hrvatska redakcija ORF-a Gradišće.

Još sredinom decembra prošloga ljeta su se inicijatori ufali, da će EU-komisija primiti predloge inicijative, ku je potpisalo već od milijun ljudi širom Europe. Velikom većinom su naime u Europskom parlamentu odobrili rezoluciju i zakonske predloge za čuvanje nacionalnih i jezičnih manjin u Europi. Ali sadašnja odluka ne znači, da je završila inicijativa, je rekla Angelika Mlinar. Akcijom da su postavili jasan signal u Europskoj uniji, je dalje rekla Mlinar. Uza to su mogli uspostaviti dobre kontakte s europskimi institucijami i političkimi partneri, ki su podupirali inicijativu — na primjer s nimškim Bundestagom i s regionalnimi vladami u ki živu manjine. Na tom ćedu graditi i to da je dobar fundament za daljnje djelovanje za manjine, je rekla potpredsjednica FUEN-a Angelika Mlinar.

MINORITY SAFEPACK je podupiralo širom Europe već od milijun ljudi potpisi a registrirani su u EU-komisija. Europsku gradjansku inicijativu MSPI su počeli još 2013. ljeta. Jur onda je EU-komisija odbila registraciju gradjanske inicijative. Europski sud u Luxemburgu je 2017. ljeta zaključio da je ta odluka bila protuzakonita. Još u istom ljetu su ju registrirali kao europsku gradjansku inicijativu, ku je pak potpisalo već od milijun ljudi širom Europe. To da je kriva poruka na milijune stanovnikov, ki su očekivali konkretne zakonske mjere za čuvanje i podupiranje nacionalnih i jezičnih manjin u Europi, tako u pismu FUEN-a.

Parlamentarci predlažu da bi inicijativa mogla biti početak za širju diskusiju o ovoj tematiki. Ufaju se, da će Komisija korigirati ovu pogrišku i dati pripadnikom manjin onu pažnju, ka im je potribna. Europske gradjanske inicijative da su jedini instrument, ki omogućuje participaciju EU državljanov. Pismo su potpisali tri austrijski parlamentarci Socijaldemokratske stranke, i to Andreas Schieder, Hannes Heide i Gunther Sidl. I različne europske institucije za demokraciju kritiziraju ov postupak EU-komisije i potribuju daljnje korake.

Lani u decembru su velikom većinom u Europskom parlamentu odobrili gradjansku inicijativu FUEN-a, ka sadržava devet zakonskih predlogov za čuvanje i podupiranje nacionalnih i jezičnih manjin u Europi. Pred dvimi tajedni je Europska komisija izjavila da neće upeljati novo zakonodavstvo, jer da je to u nadležnosti pojedinih EU-članic.

Gradišćanske Hrvate iz Austrije u FUEN-u zastupaju Hrvatski centar u Beču i Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću.

Kategorije