Samo neka društva su se odazvala pozivu da ovoj europskoj organizaciji razložu aktualni stav oko situacije narodnih grup u Gradišću i u Austriji i izrazu moguće poboljšanje.

BORTA – Srijedu, 19. oktobra, održao se je u Borti sastanak zastupnikov narodnih grup sa zastupniki Vijeća Europe. Povod je bio peti državni izvješćaj o primjeni Europske čarte o regionalni i manjinski jeziki i o konvenciji o očuvanju nacionalnih manjin, ke je Austrija ratificirala. Svakih pet ljet daje Savezno kancelarstvo izvješćaj o stanju manjin u Austriji, kade se odnosi na pojedine točke, ke potribuju ove čarte.

Za sastanak u Borti su od gradišćanskohrvatske manjine bili pozvani zastupniki pet društav: Hrvatski akademski klub, Hrvatski centar, Kuga, Hrvatski kulturni i dokumentarni centar i Hrvatsko kulturno društvo.

Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica Hrvatskoga centra, potpredsjednik Joži Buranić i glavni tajnik Martin Kerstinger od HKD-a i predsjednik Aleks Vuković i Tereza Grandić od HAK-a su se odazvali ovomu pozivu. U hotelu Telegraf u Borti su poldrug ure imali mogućnost, da odgovoru na pitanja ekspertov tih komisijov iz svojega gledišća.

Sastanki s narodnom grupom svakih 5 ljet

Eksperti komisijov čartov svakih pet ljet pohadjaju zemlje i regije i se sastanu sa zastupniki manjin, da dočuju njevo gledišće. Okripljeni s ovimi informacijami piše onda i ov komitet izvješćaj i po potriboći potribuje poboljšanja na odredjeni mjesti.

Sa strani Europske čarte o regionalni i manjinski jeziki pohodili su Bortu Maro Michaelidis, Vesna Crnić-Grgotić i Jürgen Pirker. Od savjetodavajućega komiteta konvencije o očuvanju nacionalnih manjin su bili nazoči Egly Pantelakis i Jørgen Møllekær. Oni su pozdravili zastupnike manjin i su postavili konkretna pitanja.

Kako miriti uspjehe u izobrazbi?

Ključna pitanja pri razgovoru su se vrtila o izobrazbi. Izvješćaj ekspertov je u zadnjoj periodi kritizirao stanje manjinskoga jezika u čuvarnica. Joži Buranić je razložio situaciju u Gradišću i kritizirao, da se samo čemerno more provjeriti hasnovanje hrvatskoga jezika. Čuda puti da se hrvatski jezik smanjuje samo na jačke i pjesmice. Zastupniki su nadalje kritizirali broje u izvješćaju Saveznoga kancelarstva. Ovi broji da se samo odnosu na dicu, ka idu u dvojezične škole. O znanju jezika odnosno kvalitetu nastave ovi broji ništ ne velu. Buranić je nadalje kritizirao mogućnost odjavljenja od hrvatskoga jezika kroz cijelo ljeto. To da i koči učiteljstvo u tom, da već potribuje od školarov. A i zastupniki manjin se boru s tim kritizirati „vlašće“ ljude. Onde da bi se morao najti put, kako efektivnije provjeriti kvalitet nastave.

Reduciranje manjin, jezik na uredi i moguće brojidbe

Eksperti su se isto upitali o stanju korišćenja hrvatskoga jezika na javni uredi. Novak-Karall i Buranić su si bili složni, da su ove mogućnosti jako ograničene. Moguće da je eventualno usmeno, pismeno skoro nigdir ne. Kritizirali su i aktivno potribovanje znanja hrvatskoga jezika na uredi. Ovo da praktički nikad ne postoji. Novak-Karall je sažela situaciju ovako: Gradišćanski Hrvati djelaju u zemaljski uredi iako su gradišćanski Hrvati, a ne jer su Hrvati. Hakovci Vuković i Grandić su tomu dodali, da nimaju razumivanje za nevidljivost hrvatskoga jezika na javni web-stranica zemlje. Uprav onde da bi bilo lako i lakocjeno ponuditi formulare i informacije po hrvatsku. Na pitanje kako bi se moglo provjeriti broj aktivnih govornikov, odgovorila je Novak-Karall, da je problem brojidbe ta, da gradišćanski Hrvati imaju različne identitete, ke s brojidbom morebit ne moreš pokriti. Na primjer je kritizirala činjenicu razdvajanja manjin, otkad se fokusira samo već na gradišćanskohrvatski i gradišćanske Hrvate. U prvi zakoni da je uvijek bio govor o Hrvati u Austriji. Ovo ciljano fokusiranje na prvi dio riči ograničuje manjinu u svojem djelovanju.

Kako financirati djelovanje u manjini?

Svi zastupniki su složno pozdravili kolportirano podupljanje subvencijov i razložili stvarnu situaciju ter veljek potribovali stalno prilagodjenje na inflaciju. Novak-Karall i Grandić su kritizirali način podupiranja. Za velike projekte i ustanove financiranje na jedno ljeto ili na pojedine projekte ne omogućuje kvalitetno i pred svim dugoročno djelovanje. Ovde bi se morale najti druge mogućnosti. Predstavniki manjin su s jedne strani pozdravili, da Savezno kancelarstvo preuzame preporuke takozvanoga Savjeta za narodne grupe, Vuković je kritizirao sam konstrukt Savjeta, ki je po njegovom mišljenju zastaran i nedemokratski. Novak-Karall i Buranić, ki su obadva u Savjetu, potribovali su obnovljenje zakona. Grandić je imala mogućnost, da govori o stanju Hrvatskih novin, ke da se moraju dugoročno financirati i to ovako, da je moguće obdržati tiskani oblik i proširiti djelovanje na redovito online izvješćavanje ter na socijalne medije. Uza to bi se kriterije za uspjeh novin morale mjeriti po kvalitetu, a ne po broju pretplatnikov. U vezi s mediji pozdravio je Buranić novu emisiju „WIR“ na ORF-u III. Zvana neoptimalnoga vrimena emitiranja (nedilju jutro) da je to daljnja ponuda, ka ima i nimške podtitule.

Hrvati zvana autohtonoga područja

Zadnje vrime razgovora je delegacija koristila, da se upita o stanju gradišćanskih Hrvatov zvana Gradišća. Gabriela Novak-Karall je kritizirala, da se gradišćanski Hrvati u Beču ne priznaju. Činjenica da i oni dostanu podupiranje nije dost za dobro djelovanje u Beču, kade živi prilično jedna trećina gradišćanskih Hrvatov. Povezano s tim je i dugoročno potribovanje za školstvom u Beču. Plani da bi bili gotovi, primjerov ova- kove škole da s Komenskijevom školom isto jur dost.