Zastupniki u Gradišćanskom zemaljskom saboru Regina Petrik i Wolfgang Spitzmüller stavili su samostalno potribovanje (Antrag) da bi Sabor zaključio u vezi s jeziki narodnih grup da bi „Oživili i obdržali jezike narodnih grup u svakidašnjici/Volksgruppensprachen im Alltag lebendig erhalten/A népcsoportok nyelvének életben tartása a minden napokban/Flogoskere grupnakere tschibtscha ando sako diveseskero dschivipe upre te likerl“. SPÖ je prominilo ovo potribovanje i zaključilo u pravnom odboru, da će Zemaljskomu saboru predložiti prominjeno potribovanje ko neka zaključi. Pokidob SPÖ u Saboru ima većinu, će se nje zahtjev za promjenu (Abänderungsantrag) zaljučiti. U pravnom odboru i ÖVP i FPÖ su glasali za SPÖ-zahtjev za promjenu. Kako u izjavi piše Regina Petrik (Z) ne more reći su li ÖVP i FPÖ iz osvidočenja ili nemarnosti glasali za SPÖ zahtjev za promjenu.

U okviru zgora  vidimo samostalni zahtjev za promjenu (Abänderungsantrag) zelenih zastupnikov u Saboru Regine Petrik i Wolfganga Spitzmüllera — a zdola u okviru  vidimo kako su socijaldemokratski zastupniki Robert Hergović, Elizabeta Trummer, kolegice i kolegi prominili zeleni zahtjev, 22-516 i predložili Saboru svoj zahtjev za promjenu, da bi ga zaključio. U ovom zahtjevu za promjenu SPÖ-a pokazuju na svotu od 660.000 € ljetu 2019. kom da je Zemlja podupirala narodne grupe. Zeleni su najavili da ćedu u okviru upit u parlamentu točno izviditi potporu za 2020. i 2021. lj.

U prijedlogu za odluku/zaključak (Entschließungsantrag) Zemaljskoga sabora u pogledu na narodne grupe u Gradišću piše kako „U jubilarnom ljetu Gradišća se Gradišćanske i Gradišćanci bavu povijesti svoje domovine i bacaju pogled i na nje moguću budućnost. Narodne gupe Hrvatov, Madjarov i Romov su dio Gradišća i davaju Gradišću poseban identitet. Njeva kultura i jezik su dio i bogatstvo gradišćanskoga društva.

K jednoj od centralnih zadać modernoga ustava sliši posebna obramba manjin u državi. Pripadnike etničkih, jezičnih, vjerskih i drugih manjin triba braniti od zapostavljanja u svakodnevnici. Iskustvo kaže, da opća dužnost, da sa svimi ljudi „jednako triba za hadjati pred zakoni i to još čudakrat nije dost“.

Zemlja Gradišće u pdoručju narodnih grup ide još korak dalje i je bez ustavno pravnih obavezov jur pred desetljeći zaključilo u Zakonu o čuvarnica, da čuvarnice u dotični općina triba peljati dvojezično i se je tim jasno izjasnila narodnim grupam, ke živu u Gradišću.

Uza to Zemlja Gradišće ima potporni budžet za društva i projekte narodnih grup, ali uza to troši znatno viši budžet za narodne grupe, a to posebno i zbog dodatnih učiteljev, dodatak službenomu jeziku (Amtssprachenzulage), opću potporu kulture i punu već. U 2019. ljetu je dodiljena potpora za narodne grupe znašala već od 660.000 €.

Za Zelene je ovo jubilarno ljeto povod i dobar trenutak, da se reflektira o živom korišćenju narodnosnih jezikov i da se stavu inicijative, kako bi se održale žive u svakodnevnici. Svaki človik ima pravo, da govori jezikom koga je naučio u obitelji a svi pripadniki autohtonih narodnih grup imaju pravo, da se njev jezik odražava i koristi i u javnosti. To je i pitanje cijenjenja i poštivanja jezika narodnih grup i ih se ne smatra kao folkloristične prinose k društvenomu životu, nego da je čim već konzekventno koristimo u javnom prostoru, kade ima dvojezičnih općin…