Sredinom miseca maja, od 11. do 15. maja se pojavljuju takozvani Ledenjaki. Oni po narodnom vjerovanju zadnji put donesu mraze, ki bi mogli na škoditi ćutljivim raslinam. Ov nastavak serije u HN »Kroz ljeto kroz vrt« razlaže fenomen Ledenih svecev i vam kani uvaditi, ke „ćutljive rasline“ morete od sada posaditi u vrtu.

Ledeni Sveci? Mamericije, Pankracije, Servacije, Bonifacije i hladna Sofija — tako se zovu sveci, kih se uglavnom vrtljari boju. Njevi godi spadaju na 11. 5. do 15. 5. Ledeni sveci imaju meteorološku singularnost, to znači da se ovi fenomeni visokom vjerojatnošću pojavljuju u toj dobi ljeta. Pri tom se pojavljuje nestabilno vrime i pad temperature. I ovo ljeto su na istoku Austrije pred svim donesli godine i niže temperature.

Svibanj hladan, seljak gladan. Čim se pojavljuju prvisunčani traki, vrtljarice i vrtljari jur goru od želje, da konačno sadu paradajz, ugorke ili tikve. Prerano posadjeno povrće more mraz smrznuti i tako zničiti cijelu urodju. Ali i za dobar rast i veliku urodju uglavnom je početna faza u gredici ključna. Zato je poželjno, da se sadnice moru u prvom tajednu dobro aklimatizirati. Ako će je u toj fazi požgati mraz ili poharati vjetar, tribat ćedu već vrimena načinjenu škodu izravnati neg ča je raniji termin sadjenja hasnio. Stane se, da su rasline, osebujno ako ste je sami uzgajale, jur koncem aprila tako velike (jer ste je vjerojatno prerano posijali), da već ne moru ostati u njevi mali čripi. Onda triba svaka za sebe procijeniti situaciju i vrime. Ako se rasline kot ugorki, paradajz ili tikve jur u kasnom aprilu sadu, moraju se na svaki način zaštititi u slučaju pada temperature ili jakoga vjetra. Ako su rasline još dost male se po noći more vrći veliki stakleni sud prik njih ili se sadnice veljek posadu u klijališće (Frühbeet). Druga mogućnost je pokrivanje jelvovimi kitami. Tako se mlade rasline i moru čuvati od jakoga sunca, ko bi moglo požgati mlado lišće. Druga mogućnost je sadjenje na dva termina. Prvi dio se sadi jur ranije, drugi dio po Ledeni sveci. Ako se prvi dio smrzne, postoji ipak još drugi dio raslin. A ako su sve rasline dobro prebrodile početak maja, onda imate mogućnost za prispodobu i za vlašće iskustvo za sadjenjem u vašoj regiji.

Ča se sada posadije i sije? U maju se konačno more sve posaditi i posijati. Posadu ili posiju se sve vrsti fažona, celera i začinske biljke kot bosiljak se more sada direktno posijati, a takaj se jur more početi sijati povrće, ko kanite u kasnu jesen jisti. Toplije temperature sada i dopušćaju, da se moru paradajz, različne tikve, paprike, patlidžan, ugorak i u jako topli kraji još i lubenice posaditi. Tikvice, ugorak ili paradajz su naklonjeni različnim, pred svim gljivičnim betegom, ki je onda, osebujno u vlažni ljeti, čuda puti jur u augustu zniču. To se more obajti tako, da se sada posadi raslina i istovrimeno na drugom mjestu (to je važno, da se beteg ne bi prenosio) posije. Urodja ovih kasnije posadjenih raslin će biti manja i kasnija, predstavlja ali mogućnost za duglju urodju u jesen.

Kategorije