Pretprošlu srijedu, 16. marca su u Hrvatskom centru pod nazivom CENTAR.SPOMENAR priredili krugli stol u čast pokojnoga aktivista dr. Josipa Seršića.

BEČ — 16. marca, dva dane pred 74. rodjendanom „polihistora, novinara i liječnika dr. Josipa Seršića“ — kako piše na pozivnica Hrvatskoga centra – okupili su se prijatelji i poštovatelji, da bi se spomenuli dr. Josipa Seršića, ki je predlani na Božiće po kratkoj, teškoj bolesti neočekivano umro.

Na četverokutnom „okruglom“ stolu u mecaninu Hrvatskoga centra se je sada spomenulo i častilo plodno životno djelo pokojnoga. Dr. Josip Seršić je naime bio aktivan odnosno sudjelivao je s različnimi društvi. O ovom skupnom djelovanju govorili su dr. Marijan Brajinović u ime Austrijsko-hrvatskoga društva, Marijan Kalapurić MBA u ime Hrvatske akademske zajednice, mag. Silvio Kus od Društva za kroatistiku, Petar Tyran kao glavni urednik HRVATSKIH NOVIN i glav. tajnica Hrvatskoga centra Gabriela Novak-Karall.

Seršić je rodjen u Baški na otoku Krku. Onde je i pohodio osnovnu školu, za gimnaziju se je potom preselio u Pulu, a studij medicine završio je u Rijeki. 1988. ljeta je prik Nimške došao u Beč i kratko potom se je pojavio u različni društvi, je rekao Marijan Kalapurić o Seršićevom životu. Svaki govorač imao odredjen čas za svoja izlaganja, Kalapurić je zato skratio svoj govor na najvažnije dogodjaje. Tako je istaknuo Seršićevo veliko znanje i nastojanje istraživanja hrvatske povijesti. Seršić se je u suradnji Hrvatskom akademskom zajednicom posvetio Hrvatom na bečki sveučilišći, vračiteljem, ki se bavu literaturom ili ulogi plemićev Zrinskih u pitanju obrane Europe.

Silvio Kus se je tomu nadovezao i kratko povidao o postavljanju spomen-ploče Petru Zrinskomu i Franu Krstu Frankopanu u Bečkom Novom Mjestu i o svi razgovori, ke je peljao s dr. Seršićem, ki je po njegovi riči bio vas posvećen hrvatskoj kulturi i identitetu.

Novinarsko i istraživačko djelo

Marijan Brajinović, prvi govornik večera je takaj bio fasciniran velikim znanjem dr. Seršića. Istaknuo je njegovo publicističko djelo u širenju ovoga znanja. Dr. Josip Seršić napisao je knjigu Hrvatski Beč, u koj je opisao još i najmanje detalje, ke se na neki mjesti Beča još uvijek moru pogledati. Uza to je redovito pisao članke za Hrvatske novine, Hrvatsko slovo i Panonski List.

Glavni urednik HRVATSKIH NOVIN, Petar Tyran je onda referirao uprav o tom novinarskom sudjelivanju. Od 1989. ljeta je Seršić redovito pisao za HRVATSKE NOVINE, a to o zdravstvu i prvenstveno o povijesti. A šalio se je, da je Seršić koč i toliko pisao i toliko drugih izvorov poslao, da bi mogao samo tim napuniti novine za jedan tajedan. Bilo je novum, da ki „iz stare domovine piše o gradišćanski Hrvati“, ne na zadnje zato, da nije uvijek bilo samo pozitivnih komentarov. Tyranu jako fali, ar je uvijek sigao za višim i tako oplodio zajednicu sa znanjem. Tyran je priliku koristio, da u ime HRVATSKIH NOVIN predaje zahvalnicu posmrtnu Josipu Seršiću i se je njemu zahvalio, da „nas je učio ča nismo znali“.

Ča se do Seršićevih istraživanj nije točno znalo, su točni podatki o Hrvatskom Selu u Beču na Spittelbergu. Gabriela Novak-Karall je referirala uprav o tom i iz manjinskopolitičkoga pogleda važnom istraživanju i izložba, ka je slijedila. Ona je u ime Hrvatskoga centra predala povelju vezanu uz kulturnu nagradu »METRON«.

Spomen-ploča Josipu Seršiću na grobu u Hietzingu

Dr. Seršiću je lani posthumno dodiljena Kulturna nagrada »METRON« Hrvatskoga centra. Mjesto staklene štatue su skupa s drugimi hrvatskimi društvi postavili spomen-ploču na njegovom grobu. U završnoj diskusiji mogli su nazočni dodati svoje spominke o velikom rodoljubu, ki je prem velikoga znanja uvijek ostao skroman i čiji cilj je bio, širiti znanje. Tako je Marijan Brajinović predložio publikaciju, u koj bi objavili sve Seršićeve prinose i članke sortirani po tema. Zahvalnicu HN i povelju Centra Brajinović je predložio da se predaju muzeju u Baški. Namjerava zalagati se i za preimenovanje jedne ulice u čast pokojnoga.