U ovoj rubriki kanimo točnije predstaviti tiskana izdanja prošlih misec, ke bi mogle biti i idealno štivo za ljetni čas.

Duga zatvaranja, malo priredab – čini se, da je epidemiološka situacija prošlih dvih ljet poticala sve ove dugotrajne i intenzivne projekte, ke se u običnom toku ljeta jedva obavu. Tako je ljetos i iz gradišćanskohrvatske perspektive izašlo bezbroj knjig, ke se sada moraju i štati. Ljeto je dobra prilika za to.

2021. ljeta bi Vorištan svečevao 750 ljet postojanja sela. Ljeto kašnje je izašla seoska kronika, ovakova, kakovu će se kumaj kade drugdir najti. U četiri sveski s ukupno 7 knjig se je još i zadnji detalj sela sada i tiskano objavio. Dr. Günther Štefanić je za kroniku i sastavio dio o hrvatstvu sela. Kroatisches Volkstum, tako se zove glavni naslov opširnoga poglavlja o Hrvati u Vorištanu, ko opisuje jezik, različne običaje, nošnju, prezimena, hižna imena i poljna imena.

Znate, ča je bikica, kijba ili kvačka? Ovakove i druge riči predstavlja Štefanić kot tipične za jezično blago Vorištana. Medjutim uvod u Vorištansko narječje zanimljivo je za svakoga ljubitelja hrvatskoga jezika. Štefanić se je naime usredotočio na posudjene riči, a to početo od staroslavskoga prik gotskoga i starovisokonimškoga ča do najnovijih posudjenic. Ove se naravno većinom poklapaju s riči, poznate svim gradišćanskim Hrvatom, ali i Hrvatom.

Isto valja za običaje, ki su podiljeni u svitske i religiozne običaje. Čuda čega valja za cijelo područje, druge pojave se činu specifične. Osebujno lipo se je ugodalo, da se običaji ne romantiziraju odnosno, da se ziberu samo običaji starijega „sloja“. Tako se uz pojave kot krijes, u Vorištanu kris, na večer pred Ivanjom, spomenu zdravstvo i mirovina ili svi „grihi“ ditinstva (na primjer kurenje trtovine).

Bogata vorištanska nošnja se je na ovom mjestu jur jednoč opširno opisala. Vorištan ima sriću, da je nošnja jur od ranoga 20. stoljeća u visokokvalitetni slika dokumentirana. U kroniki se najdu sada i jako lipe slike Vorištanske tamburice, ke su vridne pogledati.

Med svimi običaji se ističe pir, komu je posvećeno posebno poglavlje. Ovde se ne samo navodu običaji, nego i statistički podatki i kuriozni dogodjaji kot koprivni pir – ki je sad znatiželjan, isplati se pročitati. Posmih garantiran.

Za sve ljubitelje pirovnih tradicijov osebujno na Poljanci i Hati će ov opis biti zanimljiv jednostavno za prispodabljanje varijantov. Otiskani su svi govori staćila, potprnje, kume i drugih akterov pira. A osebujnu vridnost predstavlja zbirka pirovnih jačak kuharic i staćila, nažalost prez melodije. Rijetkokad se u zbirka more najti toliko kitic ovoga poznatoga dvanaesterca.

Drugačije nego u već kom jačkaru, se ovde navodu i ove kitice, od kih se začrljenu lica od srama. To daje realističniji pogled na prošle pire, a i jezično zabavlja zainteresiranoga štitelja. A onde ćete pak i doznati, kako se rači bikica.