Hrvatska će u idućih sedam ljet maksimalno povlačiti pineze iz europskih fondov i u smiravati ga u manje razvijene dijelove zemlje kako bi se popravio standard gradjanov i prekinulo iseljavanje u inozemstvo, rekla je hrvatska ministrica regionalnoga razvoja i fondov EU Nataša Tramišak u intervjuu za HINU.

ZAGREB — „Htila bi da u ovom novom sedmoljetnom razdoblju učinimo korak najpr za najnerazvijenija područja i da vidimo ulaganja upravo unjih. Bila bi zadovoljna realizacijom operativnih programov ke sam osobno planirala, konkretno u Slavoniji, Baranji i Srijemu“, rekla je Tramišak.

Ministrica ističe da EU fondi minjaju Hrvatsku najbolje, u svi nje dijeli. „Volila bi stoga da njev uticaj vidi svaki stanovnik Hrvatske, da se zaustavi negativni demografski trend i da se vratu stanovniki u kraje iz kih sada odlazu“, dodala je 38-ljetna ministrica.

Višak neće propasti. Europska komisija kohezijskom politikom nastoji smanjiti razlike izmed razvijenih i nerazvijenih dijelov EU-a pak je Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. ljeta bila stavila na raspolaganje 10,7 milijardi €. Hrvatska je ugovarajući različne projekte premašila ta iznos dosegnuvši 115 posto njegove vridnosti, čim je u samom vrhu EU-a zajedno s Irskom, Grčkom, Portugalom i Finskom. One su takaj dogovorile projekteza već pinez nego im jeodobreno. Ta ugovoreni višak preći će u novo razdoblje ko je počelo 2021. i durat će do 2027. ljeta.

„Realizaciju tih projektov prenijet ćemo u novo razdoblje, neće biti zastoja. Rič je o veliki projekti poput željezničke infrastrukture tr vodno-komunalnih projektov, rekla je. To su projekti veći od 50 milijuni eurov. Mali ugovoreni projekti odvijat ćedu se kako je i bilo planirano, a tribaju biti realizirani do kraja 2023. ljeta. „Vjerujem da do tada moremo realizirati sve ugovorene projekte i tako apsorbirati čitavu financijsku omotnicu“, rekla je minsitrica Tramišak. I dokle je ugovaranje projektov teklo zadovoljavajuće, problem za manje korisnike bila je spora, polaka isplata pinez na njeve račune. Pinezi idu iz europskoga proračuna prik hrvatske administracije do krajnjih korisnikov diljem Hrvatske. Nji je do sad sjelo 50 posto od ukupno 10,7 milijardi €, pak je Hrvatska pri dnu EU-a uz Španjolsku, Slovačku i Rumunjsku. Europska komisija je u oktobru poručila da je problem ča u Hrvatskoj dugo traju javne nabave tr ča hrvatska administracija nameće korisnikom komplicirane procedure. Otkako je preuzela mjesto ministrice u augustu, veli, isplaćeni iznos krajnjim korisnikom porastao je s 33 na 50%. „Nastavit ćemo s dodatnim pojednostavljenjem procedurov“, poručila je Tramišak napomenuvši kako „nima zastoja u isplata“.

Hrvatska će za kohezijsku politiku imati na raspolaganju 9,6 milijardi eurov od 2021. do 2027. ljeta.

Kategorije