Moj prošli tajedan stao je u znaku: Koliko političkoga smi biti u javnosti. To pitanje si do sada u tom opsegu još nikad nisam postavila. Morebit i zbog toga, ar je meni odgovor jako jasan. Slijedu ada tri primjeri iz prošloga tajedna. Kot smo pisali u prošlom izdanju potribuju Slovenci minjanja školskoga sistema od principia najave do principia odjave od slovenskoga jezika kot je to u Gradišću (a i to nije optimalno – Zač se uopće more odjaviti?).

Na Forumu za manjinsko školstvo je rekao poslanik iz ministarstva za obrazovanje veljek na početku da ovakove prošnje nisu na njegovoj agendi. Odgovorna za to je sekcija 2, ali da će se potruditi za sastanak. Uglavnom je stao Forum u znaku većjezične pedagogike. Politika da onde nima mjesta. To mi je u glavni crta razumljivo. Ali čim duže sam o tom premišljavala, čim jače sam počela sumljati. Pedagogika je znanstvena disciplina, ka pruža teorije i metode za odgoj. Zibranje teorijov i metodov ipak je podložno političkim odlukam: U pogledu na većjezično školstvo su to na primjer odluke o tom, kako zovemo ta jezik, koga podučavamo, je li ga podučavamo kao materinski ili strani jezik i kade ga podučavamo ili koliko ljet dvojezičnoga školovanja je potribno za položenje mature. Ova zadnja kritika Angelike Kornfeind se je veljek proglasila krivom temom za ovakov forum.

Slična situacija s izjavom Filipa Tyrana u prinosu na OE1. Umjetnički peljač Kolo Slavuja rekao je u najavi za program u Volkstheatru, da ima tu ćut, da nigdor ne zna, da ima Gradišće još druge službene jezike. Reakcija nekih? Zač se mora ovakov lipi program zloupotribljavati za politiku?

Već ili manje ista situacija u subotu na skijanju svitskoga kupa u Gurglu. Kad su aktivistice i aktivisti „Poslidnje generacije“ bižali u cilj i držali plakate s naslovom „Slušajte Vijeće za klimu“, su reakcije bile velike. Razumivanje skoro nigdor nije imao. Jedan od organizatorov izjavio je još i, da ne razumi, zač si ziberu ovakovu javnu priredbu za protest.

Ja sam se pred televizorom pitala: Kada ako ne u javnosti? Riči Filipa Tyrana bi potpisalo čuda pripadnic i pripadnikov manjin (i činili su to, kad su statement dilili na svoji Instagram-profili). Zač ada ne koristiti javnu pažnju za izraženje vlašće ćuti? Slično kod aktivistic i aktivistov klime: Kade neka objavu svoje mišljenje, ako ne na javni priredba. Inako će se njihovo postupanje – ako su njim kršili zakon – suditi pred pravnom državom. A kade se neka izražu ćuti i mišljenja o školstvu, ako ne na Forumu za manjinsko školstvo?

Javnost je po sebi politička. Javne priredbe moraju izdržati političke izjave i odgovorni moraju biti u stanju na nje reagirati. A svim nam mora biti svisno: Klimatska, manjinska i školska pitanja se riješu politički.