Na Vazmeni pandiljak je Općina Veliki Borištof svečano otvorila mjesto susreta i sastanka u sredini Longitolja uz šarolik kulturni program i uz brojne pripadnike narodne grupe Romov.
LONGITOLJ — Malo selo Longitolj je bilo 18. aprila u centru pažnje, ne samo općine Veliki Borištof nego i romske narodne grupe. Uzrok je bilo otvaranje mjesta susreta uz općinski stan nasred sela.
Za vrime priredbe je bila cesta zatvorena, a i na svaku stran su stražili policisti. Kroz program je peljao načelnik Velikoga Borištofa Martin Karall.
Prvi govorači su bili Joško Vlašić i Gerlinda Stern-Pauer. Oni su glavni pokretači ovoga spomenika za sve romske žrtve nacionalsocijalizma. Od 69 Romov su mogli točno izviditi kada su se rodili i kade su bili ubiti. Na svakom stupu je napišeno ime kot i dan rodjenja i smrti. Joško Vlašić je i spomenuo poteškoće sa stanovničtvom u vezi postavljanja, čemu je bio i zahvalan, jer od onda su bili Longitoljci čuda jače upleteni u realizaciji projekta.
Spomeniki od općinskoga umjetnika Kedla
Za umjetničku realizaciju je bio nadležan Peter Kedl, umjetnik ki živi u Velikom Borištofu. Uski željezni stupi imaju u gornjem dijelu uloženo šaro staklo, kade se vidu i različni mehuri. Tako svaki stup poziva da se dojde bliže k njemu i točnije pogleda. A to je i bio cilj, tako umjetnik, da se stupi bliže svakomu spomeniku i tako dojde u susret s prošlošćem.
Joško Vlašić vidi ovo novo ostvareno mjesto susreta i spominka kot važan spomenik za budućnost. Samo ako se pozna povijest se more graditi za budućnost, tako bivši učitelj. Skupa s Gerlindom Stern-Pauer su nadalje predstavili na kratki razvitak Longitolja kot i situaciju pred 2. svitskim bojem. 350 Romov je živilo u Longitolju, u školi je bilo 98 školarov (Točnije i opširnije u dojdućem broju Hrvatskih novin).
Med daljnjimi govorači su bili onda Christian Klippl od Austrijskoga roma društva. Kot zastupnica narodne grupe je govorila Eliseja Nardai. Isto tako je bila i Dvojezična sridnja škola Veliki Borištof dio programa. Olga Rupp je preštala nje misli a isto tako je i direktorica Elvira Heisinger govorila. Onda su došli na red i političari, dva Šuševci. Kot prvi poslanik u narodni tanač Niki Berlaković ki je spomenuo na dogovore u nacionalnom vijeću u pogledu na roma dan ki je 8. aprila. Elisabeta Trummer ka je nadležna za narodne grupe u Gradišću je spomenula nje povezanost sa Šuševom.
Posvećenje kroz dva duhovnike
Po svi govori je slijedilo blagoslavljanje na čelu s domaćim farnikom fra Zoranom Tadićem i Matthiasom Platzerom. A na sam konac je Manuela Horvat od romskoga pastorala preštala sva imena ubitih longitoljskih Romov.
Med pojedinimi točkami je zaigrala romska grupa, a prema kraju su Klaudija Fellinger i Aleksander Vuković zajačili uspavanku, kompoziciju Ferija Janoške, ki je pratio jačkare na klavijatura.
Po svečanom aktu je slijedila agapa kade su Longitoljci iskali svoje rodjake i poznance na spomeniki, a isto tako se je ovo mjesto jur koristilo u smislu sastanka, jer su se brojni razgovori peljali i sa zastupniki Romov, ali isto tako i s nazočnimi političari.
Uz same željezne stupe je postavna i spomentabla kade je na četiri jeziki opisano mjesto. A već staklenih motivov umjetnika Petera Kedla se najde u stereoskopu ki je isto tako na mjestu susreta i spominka postavan.