Sada u marcu se moru saditi stabalja, grmi, a i buse. Tako je i za sadnju jagod krajna dob.

VRSTI JAGOD. Jagode su većljetne zeljaste rasline iz porodice ruža (Rosaceae). Izvorno potiču iz Amerike. Križanjem dvih vrsti se je u Europi pojavila poznata sorta ananas, ka je raslini dala i ovo regionalno ime. Kod jagod se more razlikovati med ovimi, ke rodu samo jednoč, zato imaju veće plode i med onimi, ke rodu od maja do oktobra i zato manje plode. Ove vrste se prodaju pod nazivom misečarke. Za ljubitelje jagod je najbolje posaditi obadvije vrsti: Misečarke za brzi užitak u vrtu, a druge za predjelanje.

PRAVO MJESTO I ZEMLJA. Jagode ne potribuju posebno sunčano mjesto, ali sunce utiče na slatkoću plodov. Isplati se ada posebno sunčano mjesto u vrtu. Zvana toga je važno, da more lišće po godini brzo osušiti. Drugačije se laglje širu gljivični betegi po lišću. Malčiranje površine oko jagod sa slamom ili sijenom takaj prepriči širenje takovih betegov na plodi. Slama se mora stopr onda nastriti, kad je raslina stvorila plode. Jagode kot i maline, borovnice i druge volu slabo kisela tla. Optimalno je pH-vridnost med 5,5-6,5. Običan kompost iz vrta je za jagode obično prejapnen. Gredice se moru ili pripraviti posebnom zemljom ili pravite si kompost samo od lišća. Ako je zemlja uglavnom siromašna, more se udjelati i gnjoj. Tajedan pred sadnjom se onda prekapa zemlja i dodaje se kompost ili još i gnjoj. Odvisno od toga, kade i kako kanite brati jagode, morete je posaditi u redi. 60 cm med redi je dost, da morete skroz pojti. Ako to nije cilj je razmak od 25 cm dost za rasline.

URODJA JAGOD. Jagode, ke se sada u marcu sadu, nećedu još imati veliku urodju. Jagode, ke su se na jesen posadile, ćedu jur imati veću urodju. U glavnom rodu jagode najveć u drugom i tretom ljetu stajanja. Od onda se polako smanjuje urodja i veličina jagod. Preporučuje se ada, da se jagode svaka troja ili četvera ljeta presadu na drugo mjesto. Jagode redovito stvoru ogranke, ke se moru po berbi odrizati od maternje rasline i posaditi na novo mjesto. Pomnožavanje ovim putem se neka ne čini već nek dvi, tri generacije. Potom se preporučuje kupnja odnosno sitva novih raslin, jer drugačije degeneriraju. Sve ogranke, ke ne tribate, i sve betežno/staro lišće odstranite. Tako ima raslina na jesen dost moći, da goni pupoljke za dojduću urodju.

DOBRI PARTNERI. Grah, paradajz, ripa ili kukuruz su čemerne pretkulture za jagode, jer imaju iste škodljivce. Salata, luk i posebno česan su, medjutim, savršeni partneri.