Priznavanje Jenišev kao narodna grupa u Austriji, moglo bi otvoriti Pandorinu kutiju, škrablju. Toga se već ki/ka i boji. Ali to ćemo morati! I zbog Jenišev, ke tradicionalno nazivaju „bijelimi Cigani“ ili „Putujući“ — ki s pogledom na porijeklo pravoda ništ nimaju s Romi ili ča mi u naši kraji danas podrazumimo pod tim.

Ako uzimamo druge „bijele Cigane“ dakle S(Š)inte, onda se ipak malo minja na pogled narodne manjine Jenišev, ki su do službenoga priznanja do sada dospili samo u Švicarskoj. U Austriji se danas posebno zalažu Zeleni a med njimi, naravno i koruška Slovenka i zastupnica u Saveznom vijeću Olga Voglauer. A takaj i Niki Berlaković je rekao za svoju stranku, da razmišljaju o Jeniši, samo to triba najprije „ispitivati“. A predsjednik Parlamenta Wolfgang Sobotka, ki ima važnu rič u ÖVP-u je ovu temu isto jur natuknuo pri nedavnom Dijalogforumu Konferencije predsjednikov i potpredsjednikov svih šest autohtonih, priznatih narodnih grup u Austriji. Stanko Horvat od HKD-a i potpredsjednik hrvatskoga Savjeta je odbio da sudjeluje pri tom forumu a Narodni svet koroških Slovencev protestira zač oni kao najveća slovenska organizacija nisu bili pozvani. Ovako malo pozadine o ovoj inicijativi za službenim priznavanjem Jenišev (osta- lo vidi na str.12 i 13. u ovi HN).

Ali u čemu se otvorila Pandorina kutija? U tom, da Poljaki u Austriji jur desetljeća potribuju službeno priznavanje kao narodna grupa u Austriji i se pozivaju najzad do 1683. ljeta, kada je poljski kralj Sobieski spasio Beč od Turkov. U Austriji a pretežno u Beču je svenek živila jaka poljska zajednica, ka je i društveno relativno čvrsto organizirana a svakako i vjerski u Katoličanskoj crikvi. Za priznavanje Poljakov kao narod- na grupa se je duga ljeta zalagala i Bečka djelatna zajednica za narodnosna pitanja - Institut za narodne grupe, tada još za vrime predsjedavanja Heinza Tichyja a kašnje i kad je gradišćanski Hrvat Štefan Pauer stao na čelu ove nadstranačke organizacije u koj je zastupano svih šest narodnih grup u Austriji. Za Poljake će ova inicijativa za Jeniše sigurno biti povod, da se i oni opet javljaju sa svojimi potribovanji za priznavanjem. A ima uzroka zač bi!

Jasno je, da priznavanje Jenišev ima puno manje posljedic za Republiku Austriju, nego bi to bilo u slučaju Poljakov. Ovi imaju iza sebe sve jaču državu, kako to imaju i Madjari u Austriji.

U ovoj Pandorinoj kutiji su nutri i Madjari, ki su se u novije vrime doselili u Austriju i ki su skupa s gradišćanskimi Madjari načinili vrlo jaku madjarsku zajednicu. Za Hrvate novodošljake je jedina šansa, da bi došli do manjinskih prav, da se pridružu pojedinačno gradišćanskim Hrvatom. Ali kao društva im se to do sada još nije ugodalo!