Gdo ne bi poznao krilaticu odnosno poslovicu „Kade nima tužitelja nima ni suca“. U Pandrofu u vezi s poznatim i kod publike visoko cijenjenim „Kulturnim ljetom“ jur ljeta dugo ima tužitelja i optuženika – ali nima suca ki bi se usudio ovde suditi a tim i konačno završiti ljeta dugi spor, svadju med privatnikom, susjedom u stanu kod Crikvenoga trga i peljačtvom Kazališnoga ljeta Pandrof na čelu s predsjednikom Jivom Maszlom. „Jur pet ljet dugo smo konfrontirani s pravnom svadjom, ka bi u medjuvrimenu jur mogla biti ocijenjena i kao lakrdija (Posse)...“ O čemu je rič: Domaći susjed, ki je stručnjak u pravni pitanji, stalno i redovito optužuje odgovorne Kazališnoga ljeta Pandrof, da se ne bi držali nekih propisov, npr. da bi kazališne predstave bile preglasne, da svitlo ne bi odgovaralo, da stepenice u crikvu ne bi odgovarale mjeri i tako dalje i tako dalje.

Kumaj je jedno stručno mišljenje gotovo, vještači jur moraju dojti i dati drugo stručno mišljenje zbog neke nove optužbe. Ovi su svenek i nanovič obavezani sastaviti novo stručno mišljenje. Odgovorni za kulturu u Pandrofu jur ljeta dugo stenju zbog stalnih terminov na sudu, da je to sve stoji jako čuda pinez i da suci nažalost još uvijek nisu dali neko rješenje a još manje sudsku odluku u sporu (Streitfall) med svojim kolegom i odgovornimi Kazališnoga ljeta Pandrof.

Ne samo odgovorni su u škripcu zbog sve užih mogućnosti da predstavu kazališnu igru na predivnom trgu pred pandrofskom crikvom, u prirodnom ambijentu pod vedrim nebom uz crikvu i uz prilike, kakove kumaj gdo ima u Gradišću.

I brojna publika svako ljeto mora jur ranije dojti na predstave a zbog tužbe susjeda su ovi igrokazi i sve kraći, tako da pod tim trpi i ljetni ugodjaj pohodnikov, ki su u pauzi i po predstavi uvijek uživali u predivnom farskom vrtu uz stakalce vina i ki ta sendvič i razgovore o svemu i svačemu.

Sada se u medjuvrimenu uglavnom još samo govori o očito nepomirljivoj svadji med spomenutim susjedom i odgovornimi za kazališće u Pandrofu.

Zapravo nigdor ne razumi, zač se ovi ne moru pomiriti, zač je susjed tako tvrdokoran i nepopustljiv, da pod tim trpi ova cijela kulturna scena ne samo Gradišća nego i susjednoga Beča, jer pred svim i Bečani redovito i rado dohadjaju na crikveni trg u Pandrof da ovde uživaju u Nestroyju, Kleistu, Goldoniju i drugi klasičari ljetnoga kazališća.

Odgovornim u Pandrofu nije jasno da sud po toliki ljeti još uvijek ne more ili ne kani dati konačnu odluku o ovom generacije dugom „mjestu susreta“ i Pandrofcev i Pandrofkov i njevih brojnih prijateljev i gostov. Otvoreno je i pitanje, zač se Općina Pandrof ne uključi u ovu negativnu rekla- mu za svoje selo i pokusi srediti ov spor?