U Hrvatskom centru u Beču i online su petak, 12. novembra održali simpozij u čast pokojnoga znanstvenika Radoslava Katičića. Cjelodnevni slavistički sastanak je organiziran od Austrijskoga društva za kroatistiku — čiji časni član je bio Katičić — u kooperaciji s Privatnom pedagoškom visokom školom Gradišće u Željeznu. Pri simpoziju su se brojni jezični stručnjaki osvrtili na Katičićev široki znanstveni opus. (Referati ćemo se baviti u nastavki)

BEČ — Dvoja ljeta po smrti uglednoga hrvatskoga jezikoslovca Radoslava Katičića Austrijsko društvo za kroatistiku sada u suradnji s Pedagoškom visokom školom je priredilo jednodnevni simpozij s naslovom „Konture i povezanost hrvatskoga jezika“. Knjigu s istim naslovom je Austrijsko društvo za kroatistiku izdalo 2017. ljeta. Kako piše u uvodu knjige su odgovorni ovom knjigom kanili ponuditi širjoj publiki čitanku sa Katičićevimi teksti. Teksti su prevodjeni na nimški jezik i neka razložu razvitak i stanje hrvatskoga jezika kroz povijest. S tim da je društvo kanilo i u Austriji proširiti znanje o hrvatskom jeziku kao samostalnom jeziku.

Sada na istoimenom simpoziju su se predavači ne samo osvrnuli na sadržaje knjige nego i na druge teme u Katičićevom znanstvenom djelovanju. Po otvaranju sa strane organizatorice Zorke Kinda-Berlaković su pozdravili predsjednik Austrijskoga društva za kroatistiku Georg Holzer, rektorica Privatne visoke pedagoške škole Gradišće Sabine Weisz i veleposlanik RH u RA Da niel Glunčić brojne goste, ki su se iz različnih zemalj priključili online predavanju na Zoomu.

Ukupno 11 kratkih predavanj su si slušateljice i slušatelji mogli poslušati. Simpozij je svojim referatom otvorio Natko Katičić. Sin pokojnoga slavista Katičića je inače matematičar i informatičar i je publiki dao „groteskno pojednostavljen“ odgovor na pitanje diferencije jezika. Osobni pristup i ljubazni spominki na razgovore s ocem su ovo predavanje činili osebujno dobrim za početak dugoga simpozija.

Samostalnost hrvatskoga jezika stala je u žarišću, fokusu simpozija. U tom duhu je predavao i Mislav Ježić o kulturnom identitetu jezika, a predsjednik Austrijskoga društva za kroatistiku Georg Holzer je pročitao nekoliko tekstov, ke je predložio austrijskomu parlamentu o medjusobnom odnosno bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga jezika. Holzerova razlaganja se pri tom oslanjaju na Katičićeva razmišljanja o hrvatskom jeziku. Katičić se je u svojoj dugoj karijeri — bio je još i u visokoj starosti aktivan — posvetio ne samo položaju hrvatskoga jezika. U starosti objavio je ogromno djelo o praslavenskoj pretkršćanskoj vjeri, ka se zrcali u narodnom pjesničtvu. Ovoj tematiki je posvetila Miranda Jakiša svoje predavanje. A Slovenac iz Koruške Emmerich Kelih se je posvetio problemskim poljem slovensko-hrvatskih odnosev.

Radoslav Katičić je od 1977. ljeta bio profesor za slavensku filologiju na Sveučilišću u Beču. U svoje vrime je upeljao takozvane gradišćanskohrvatke vježbe (konverzatorije) na Bečkoj Slavistiki i uticao na kodificiranje gradišćanskohrvatskoga jezika. O ovi odnosi je predavala Zorka Kinda-Berlaković. Predavanje Nikole Benčića je zbog bolesti ispalo. Zadnji dio simpozija su preuzeli Mario Grčević, Dunja Brozović Rončević, Karolina Vrban Zrinski i Amir Kapetanović. Oni su se u svoji predavanjina različne načine posvetili jezičnomu razvitku ča do današnjega hrvatskoga standardnoga jezika.