Savez Hrvatov u Madjarskoj i Hrvatska državna samouprava pozvali su subotu, 9. novembra na takozvani Dan Hrvatov. Ljetošnje izdanje u Sambotelu stalo je u znaku gradišćanskih Hrvatov.

SAMBOTEL – Jur je prošlo nekoliko ljet, otkad je Dan Hrvata bio priredjen u glavnom gradu željezne županije. 2000. ljeta su polag moderatorov večera Mirjane Steiner i Andrije Handlera po zadnji put ovde održali ovu važnu priredbu za Hrvate u Madjarskoj. Sambotel kao važan centar gradišćanskih Hrvatov na jugu Gradišća je bilo i mjesto osnovanja Saveza Hrvatov u Madjarskoj, koga su 1990. osnovali i ki predstavlja krovnu organizaciju hrvatskih društav u Madjarskoj. Na političkoj razini zastupa Hrvatska državna samouprava sa svojimi ogranki Hrvatice i Hrvate u Madjarskoj. Obadvi udruge organiziraju Dan Hrvata, kako bi se Hrvati u Madjarskoj bolje mogli povezivati. Ipak su puti med Budimpeštom, Gradišćem, Baranjom ili Bačkom daleki.

Ljetos je Dan Hrvata počeo s mašom u sambotelskoj katedrali posvećenoj Majki Božjoj Srpnici, ku je predvodio sisački biskup Vlado Košić. Potom su organizatori pozvali na galu s folklornim programom u do zadnjega mjesta punu dvoranu Béle Bartóka, ka je počela s madjarskom i hrvatskom himnom izvedenom od jačkarice Patricije Kelemen i publike. Sa strani Sambotela pozdravio je goste načelnik András Nemény prvo po hrvatsku, a potom je po madjarsku ispričao svoje osobne poveznice s Hrvati i Hrvatskom. Cijeli govor je bio i prevodjen na platnu za njim.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Madjarskoj Mladen Andrlić je spomenuo povećane potpore za Hrvate u Madjarskoj i je istaknuo, kako su diljem Madjarske vidljivi prinosi Hrvatic i Hrvatov. Hrvatski predsjednik Andrej Plenković se je obratio publiki u videoporuki. Madjarska manjina u Hrvatskoj i hrvatska manjina u Madjarskoj da su važni mosti med ovimi dvimi državami, ki se tribaju njegovati.

Savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Milan Bošnjak je prvo čestitao novim i starim članom Hrvatske državne samouprave nove pozicije, je hvalio dobru suradnju i je podcrtao, kako se lipota hrvatske kulture zapravo nahadja u raznolikosti.

Uza to je još govorila predsjednica saborskoga Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, ka je povidala, kako ju svaki put gane, kad se susreće s Hrvati izvan Hrvatske. Za njom se je obratio predsjednik Saveza Hrvatov Joso Ostrogonac publiki i se je zahvalio svim, ki se zalažu u hrvatskoj zajednici. Predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan koristio je priliku da poziva nazočnu publiku, da najavu svoju dicu u hrvatsku gimnaziju Mate Meršića Miloradića u Sambotel.

Odlikovanja prilikom Dana Hrvata

Ostrogonac i Gugan su potom skupa odlikovali osobe iz hrvatske zajednice za istaknutu djelatnost na području hrvatskoga društvenoga i političkoga života u Madjarskoj. Ljetos su oblikovali dr. Dinku Šokčevića, Lillu Trubić, Štefana Krizmanića, Francija Jurašića, Jánosa Virága, Mariju Ivó i Anitu Jandrók Erdélyi. Rodjeni Petrovišćan Franci Jurašić je osnovatelj sambotelske samouprave i od 2019. ljeta i nje predsjednik, židanski načelnik Štefan Krizmanić je kao takav aktivan na hrvatskom polju i pokušava uključiti i mlade, Janos Virag je u Bika osnovao pjevački zbor Danica i je onda i pokre- nuo Hrvatski dan.

Po vrlo opširnoj gali su gosti večera mogli onda uživati u kulturnom programu, ki je ov put imao težišće na gradišćanskohrvatsku zajednicu iz zapadne Madjarske. Prilično jednu uru dugo je program dao presjek društvenoga djelovanja i muzičkih posebnosti regije. Pri tom je stao program pod geslom Naša prošlost, sadašnjost i budućnost, ča se je lipo zrcalilo i u umjetniki programa od najmladje do najstarje dobe.

U programu su nastupili zastupniki različnih zborov i tamburaških grup pod nazivom Mišoviti zbor i tamburaški orkestar gradišćanskih Hrvatov, ki su otvarali program s trećom himnom večera Hrvat mi je otac. Zvana toga su suradjivali u programu tamburaški sastav Koprive iz Petrovoga Sela, folklorna skupina Hrvatske škole Mate Meršić Miloradić, ženski vokalni sastav Biseri iz Unde i Židanske zvjezdice s dičjimi igrami i tanci.

Program je nudio i sadržaj nakraj folklorne šine: Bivše dobitnice naticanja u jačenju MiCROfona Židanka Kata Kumanović, Petrovišćanka Luca Barilović i Koljnofka Karmela Pajrić su opet jednoč osvidočile u izvedbi jačak Ti, Noćna i Usne tvoje vrele, a različni zastupniki gradišćanskohrvatskih sel su med pojedinimi točkami štali pjesme Timee Horvat, Marije Fülöp Huljev, Lajoša Škrapića i Mate Šinkovića.

Program je sadržavao i dvi filmske točke izdavačke kuće Croatice. Kratka videosnimka je predstavila povijest, kulturu i jezik gradišćanskih Hrvatov, a završio je kulturni program opet himnom. Ov put iz pera Andrije Handlera na muziki Roberta Harangozóa. Po volji Božjoj postoji jur duže kao pjesma Hrvatov u Madjarskoj. Sada je Croatica i snimila novi videospot, koga su pokazali na koncu priredbe.

Tereza Grandić