U okviru Hrvatskoga shodišća u Crikvi na Brigu u Željeznu je željezanska biškupija predstavila dugo očekivanu liturgijsku pjesmaricu predvidjenu za kantore i one, ki peljaju liturgiju.

ŽELJEZNO – 40 ljet je tomu, da se je zadnji put predjelao Kruh nebeski, a skoro duplo tolika ljeta su prošla otkad je pandrofski kantor Ivan Vuković izdao Napevku, knjigu za orguljaše. Biškupski vikar Željko Odobašić je u intervjuu s ORF- om veljek na početku natuknuo ono, čemu se najveć ljudi veseli na novoj knjigi ili čega se boji, kako gdo.

Duga ljeta se je diskutiralo, ke jačke ćedu ostati u novom molitveniku po Kruhu nebeskom i ke ćedu se nadomjestiti drugimi. Pred desetimi ljeti da je onda dugoljetni cindrofski kantor Štefan Bubić pogledao staru zgradu i počeo djelati na novom izdanju za kantore i one, ki peljaju liturgije. Ov novi priručnik za orguljaše je jur mišljen kot dodatak novomu molitveniku, ki se očekuje kljetu.

Liturgijska pjesmarica – rijetka pojava

Biškupija Željezno je novu Liturgijsku pjesmaricu tiskala u jako maloj tiraži. Ukupno 100 kusićev se je poslalo farom i njevim kantorom, onde se more i zainteresirani narod upitati. Liturgijska pjesmarica su osebujno lipe knjige s tvrdim uvezom i debelim, vridnim papirom na oko 600 strani.

Na uvezu se vidi kip sv. Cecilije, patrone orgulašev, za šurlami orgulov. Dizajn je koncipirao Vedran Rede iz Zagreba.

Ku ćemo si? – najobljubljene ostale

Pitanje, ke jačke ćedu u novom molitveniku ostati i ke ćedu se nadomjestiti drugim, izaziva redovito veliko zanimanje. Po prvom pogledu se čini, da je opseg ostao otprilike isti. Ča pada iskušenim korisnicam veljek u oči su novi broji jačak. Marijanske su još uvijek circa od broja 200., a O moj Jezuš bičevani je samo za jedan propustio svoj stari broj.
Svi oni, ki su naučni na šale s broji crikvenih jačak ćedu se u budućnosti morati naviknuti na novi sistem. A ta ima pravoda svoju logiku. Dok su u Kruhu nebeskom dodali neke novije jačke u zadnji dio molitvenika, se je ov redosljed sada malo raščistio. Bubić je sastavio kostur sa šestimi i do sad poznatimi dijeli: Sveta maša - Svetačna božićna dob - Svetačna vazmena dob - Svetačna dob kroz ljeto - Život s Bogom - Latinske jačke. Pod ovimi naslovi se moru najti onde jačke, a to neke stare i neke nove.

Kot je javio Glasnik, su za odabir jačak imali kantore i dopisnike, ki su javljali najobljubljene jačke. I zaistinu, 286 postojećih jačak se činu sve jako poznatimi. Svi, ki ćedu tugovati za starimi jačkami, se moru batriti starimi Kruhi nebeski, ki vjerojatno nećedu veljek skrsnuti iz škamalj.

Bubić je dodao 140 novih jačak. Veliki dio toga se jur duga ljeta jači u crikva, ali jednostavno prez tiskanoga teksta. Tako je Bubić na primjer preuzeo kompozicije kot Marija, mi te slavimo Branka Kornfeinda ili mašne kompozicije Štefana Kočiša. Jačke, ke su u prošli ljeti donesli duhovniki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine sa sobom, je Agnjica Bubić jezično jako lipo prilagodila. Stopr na drugom pogledu se prepoznaje, odakle su jačke preuzete.

Prvi pogled u zdenac milosti

Liturgijska pjesmarica daje prvi pogled u kostur novoga molitvenika, ki se jur dugo kolportira. Ime Zdenac milosti si je ončas još izmislio monsinjore Leo Stubić. Kot je sada rekao Željko Odobašić ćedu jačke, ke su u ovoj pjesmarici otiskane vjerojatno ostati iste. Kroz zimu da će odgovorni tim sada intenzivno djelati, tako da se ufaju, da ćedu na Hrvatskom shodišću u Celju moći prezentirati gotovi Zdenac milosti.