Povodom 450. obljetnice naseljenja Hrvatov u Novom Selu na Hati je Društvo za muzej i kulturu po drugi put priredio online-predavanje, ov put s emeritiranim profesorom slavistike Gerhardom Neweklowskim. Poznati dijalektolog je u svojem predavanju u tri četvrt ure opisao naseljenje iz dijalektološke perspektive i je onda detaljirano razložio posebnosti govorov Hatov i Poljancev u prispodobi s drugimi govori gradišćanskih Hrvatov.

Po prvom predavanju Radoslava Jankovića na Vazmeni pandiljak, se je serija predavanj na Majkin dan nastavila s predavanjem slavista Gerharda Neweklowskoga. On je u šezdeseti ljeti pohodio čakavska sela Gradišća i sakupljao jako bogati materijal, ki je obdjelao u svojoj disertaciji o čakavskoj akcentuaciji i intonaciji u Gradišću. Kot je rekao pri diskusiji po predavanju se on uprav zbog terenskih istraživanj oduševio dijalektologijom. Bilo mu je zanimljivo šetati se od sela do sela i ispitivati ljude, kako se je djelalo na lapti. 1978. ljeta je pak izašla monografija o hrvatski dijalekti u Gradišću i u granični područja — još i danas standardno djelo za sve, ki se kanu baviti našimi govori.

Jedan dijel svojega opširnoga istraživanja je sada predstavio publiki na YOUTUBE-u — s tim su i prvi put hrvatski dijalekti Gradišća na toj platformi razloženi. To je zato tako važno, jer — kot je Neweklowsky sām rekao pri diskusiji — dijalektologija potribuje opširno znanje o jeziku i je zato čuda puti teško razumljivo odnosno more peljati do krivih zaključkov. Tako se gradišćanski Hrvati moru čuda puti identificirati sa čakavskim jezikom na hrvatski otoki. Zaključak, da su se od onde doselili je ipak kriv. To prikazuje Neweklowsky historičnimi kartami. Dijalektološka podjela se je na balkanskom poluotok od 15. stoljeća naime isto znatno preminila. Zato rekonstrukcije područja iseljenja i ne moru odrediti točna sela, nego samo regije. Samo za kajkavce u seli Umoku i Vedešinu se spomenu u dokumenti naselja Velika i Medjurečje.

Neweklowsky odredjuje u svojoj karti porijeklo Hrvatov u području med Unom, Kupom i Savom, kroz ko se proteže takozvana jat-isoglosa, na čijoj livoj strani su po Neweklowskomu živili Hati, Poljanci i Dolinci, a na desnoj Vlahi, Štoji i južni Čakavci, čiji govorniki se danas nahadjaju u južnom Gradišću.

Imena tih dijalektalnih grup i proširenje u Gradišću je Neweklowsky isto tako razložio kot i značajke čakavskoga govora, ki se odredjuje po upitnoj zamjenici „ča?“. Svi govori sjevernoga Gradišća slišu toj skupini. Za razliku od južnoga Gradišća, su govori sjevernoga Gradišća takozvani ikavski-ekavski govori. Ča u teoriji gluši komplicirano, potkripljuje Neweklowsky sa čuda primjeri, ke veljek rasvitlu situaciju: Tako se na sjeveru veli lieto ili vienac, na jugu lito ili vinac. Isto valja za akcentuaciju, ku Neweklowsky polako razlaže. Premicanje akcenta na slog ispred njega u govori sjevernoga i sridnjega Gradišća isto tako je značajan i čini čujnu razliku dijalektom južnoga Gradišća. Ča se u ovom članku samo more pokazati akcentuatskimi znaki, je profesor Neweklowsky mogao u predavanju i sprogovoriti. A najednoč nastaju te razlike med dijalekti Gradišća čuda manje i imaju sistem, komu se more laglje slijediti i se po potriboći i prilagoditi.

Povod za predavanje „450 ljet Hrvati u Novom Selu“ kaže i na dugu povijest jezika okružen nehrvatskim jezikom. Neweklowsky i ovde stavlja hrvatske govore Gradišća u veći kontekst i prikazuje, kako se jezični kontakt ugarskomu, nimškomu i slovačkomu jeziku realizira na fonetskoj i leksikalnoj razini. Ove posudjene riči, tzv. posudjenice, se moru pripisati različnim vrimenskim razdobljem. Najstarije posudjenice su doseljeniki jur „sobom zeli“ u zapadnu Ugarsku. Neweklowsky predstavlja nimške, ugarske, romanske i orijentalne riči. Takozvanimi orijentalizmi se je nedavno bavio u svojem prinosu za SLAVISTIČKI ALMANAH. Na ovom članku se je zahvalio i Nikola Benčić u kratkom videoklipu sa čestitkami povodom Neweklowskyjevoga nedavnoga 80. rodjendana. Videoklip su pokazali u diskusiji po predavanju. Tomu su se priključili i Ivo Sučić, Zorka Kinda-Berlaković, Perica Huisza i Katarina Tyran, ki su istaknuli njegove zasluge o istraživanju dijalektov, ko je, kako je rekla najmladja čestitarka Katarina Tyran, osiguralo znanstveni naraštaj. A ta naraštaj kot i svi drugi, ki se zanimaju za jezik(e), se moru od sada i na YOUTUBE-u podučiti u osnovi dijalektologije. BasBariTenori su jubilaru otpjevali „Sretan rodjendan ti“.