Start-up poduzeća su u Austriji jur nekoliko ljeta važan i velik dio ekonomije. Selina Dihanić, zaposlena kot portfolio menedžerica na ovom području, razlaže ča su prednosti i riziki, ali i ča za potencijal postoji u Gradišću.
„Start-up je moderna i druga rič za jedno mlado poduzeće, ko se je stoprv osnovalo odnosno se nahadja u fazi rasta i razvitka“, tako je rodjena Klimpuška Selina Dihanić odredila definiciju start-up poduzeća. Čudakrat se ove novo osnovane firme bavu pred svim inovativnimi idejami i uslugami na području tehnike, zdravstva i industrije namirnic, ali i „health-tech“ i umjetna inteligencija su velike teme.
Jur nekoliko ljet dugo se Dihanić interesira za start-up scenu i se je redovito informirala u različni medija. Pred svim novo kreativno djelovanje ovih poduzeć i kakove nove mogućnosti se pomoću njih nudu našemu društvu ju je oduševilo. Tako se je odlučila, da se poslovno bavi ovom tematikom. Počela je djelati kod platforme Companisto u Berlinu, ka povezuje investore i start-up poduzeća širom nimškogovorećih zemalj. Kot portfolio menedžerica fungira s jedne strani kot komunikacijski medjusklop med investori i start-up poduzeća, s druge strani ona ali i savjetuje novo osnovane firme gledeć na financijska pitanja.
Start-poduzeća: prednosti i riziki
„Velika prednost start-up poduzeć je na svaki način mogućnost financijskoga podupiranja. Ipak se mora točno informirati. Ča se toga tiče je Austrija prava džungla birokracije“, tako Dihanić. Nimška, osebujno sjever države, nudi čuda atraktivnije modele, uopće ako je porez na obrt u pitanju. Ta je čuda lakocjeniji nego u Austriji, a i za osnovanje društva s ograničenom odgovornošću je u Nimškoj čuda manje početnoga kapitala potribno. U ostalom Selina Dihanić s nje medjunarodnim iskustvom ali nije toga mišljenja, da je kod nas u Austriji toliko teže osnovati start-up poduzeće nego u drugi zemlja. „Uzrok za takovo mišljenje je čudakrat predstava, da je razvitak na ovom području u Nimškoj i u drugi država čuda veći nego u Austriji. Gdo ali zaistinu kani osnovati poduzeće, tomu će se to ovde i onde ugodati“, misli Selina Dihanić. Važno je pred svim, da se nudi produkt odnosno servis, ki olakša ili riješi neki problem našega društva. Iz toga se more odvoditi je li postoji publika za ov odredjeni produkt odnosno je li postoji jur konkurencija. Tako se more konkretno prositi za podupiranje odnosno istraživati i djelati na daljnjem razvitku proizvoda.
Svejedno je li osnivač ili investor: Riziko, da trgovačka ideja i start-up nimaju velik uspjeh ili da postoji pogibelj nerentabilnosti, ostaje realan. Ipak vidi Selina Dihanić jakost kod svakoga pojedinoga, ki se poufa utemeljiti vlašće poduzeće i ima velik respekt.
Potencijal za Gradišće
Iako velike teme kot medicinska tehnika, umjetna inteligencija ili obnovljive energije u gradišćanskoj start-up sceni moguće nisu preveć zastupane, vidi Dihanić ipak velik potencijal u našoj domaćoj saveznoj zemlji. Kot važne natuknice je ona opomenula turizam i digitalizaciju: Virtualna razgledivanja znamenitih mjest i zgradov ili online platforme ke nudu turistom pregled o svi atrakcija – moguće veljek i informacije o cijena – su samo dvi ideje, ke bi si stručnjakinja mogla predstaviti za Gradišće. Jednim pogledom bi turisti tako imali sve informacije ke tribaju, i bi se mogli laglje odlučiti za Gradišće kot mjesto odmora.
Uopće je online ponuda važan faktor, ne samo za start-up poduzeća. „Ovde postoji još čuda potriboć ali i mogućnosti“, misli rodjena Klimpuška. Kroz koronapandemiju se je ali jur čuda novoga gibalo na ovom području, tako nudi na primjer velik dio gradišćanskih vinogradarov jur online prodaju svojih produktov.
Šanse i mogućnosti za inovativna i nova poduzeća postoju svenek i svakudir, od toga je Selina Dihanić osvidočena.
Bilanca austrijskih start-up poduzeć za 2021.
„Austrian Startup Monitor“ svako ljeto objavi pregled razvitka austrijanskih start-up poduzeć. Koncem aprila su zato u okviru konferencije za novinare, pri koj su sudjelivale i bivša savezna ministrica za digitalizaciju i gospodarska područja, Margerete Schramböck kot i savezna ministrica za očuvanje klime, okoliš, energiju, mobilnost, inovaciju i tehnologiju Leonore Gewessler, prezentirali bilancu prošloga ljeta. Prem da je bilo 2021. ljeto dominirano od koronapandemije, se je start-up scena u Austriji dobro razvila, i došlo je do nekoliko uspješnih investicijov.
Od 2010. ljeta se je tako 2.800 start-up poduzeć u Austriji utemeljilo – tendencija raste. Najveći dio, i to 47,8 %, se je pri tom osnovao u Beču. Samo 1,4% ovih start-up poduzeć se momentano najde u Gradišću. Za bivšu saveznu ministricu za digitalizaciju i gospodarska područja, Margeretu Schramböck je pred svim važno da ova poduzeća stvoru nova djelatna mjesta u Austriji. Do sada je oko 250.000 ljudi u ovoj struki zaposleno.
Još ali nije potpuno jasno kako će vlada start-up poduzeća u budućnosti podupirati. Najavili su na primjer posebni pravni oblik društva. Tako bi se moglo olakšati osnovanje novih poduzeć. Zvana toga je govor o olakšanju pri sudjelovanju zaposlenih, a i notarski akt da bi mogao u budućnosti biti nepotriban. Je li će uopće, odnosno kada će dojti do ostvarenja ovih modelov, ali još nije poznato.
Želje za austrijsku start-up scenu
„Moj savjet za sve utemeljiteljice i utemeljitelje je, jednostavno biti hrabar i se ne dati odvratiti od svojih planov i željov“, je rekla Selina Dihanić, ka se kroz nje posao svaki dan bavi s novimi start-up poduzeći, „Iako se moguće konačno ispostavi, da poduzeće nije rentabilno, se nikada nemore jadati i se pitati ča bi bilo ako...“. Ipak si Dihanić želji, da bi utemljiteljice i utemljitelji imali bolje mogućnosti se informirati o financijski podupiranja i da se na raspolaganje stavi već pinez odnosno već loncov, iz kih bi start-up poduzeća mogli dostati financijsko podupiranje. Zvana toga bi bilo već mjest potribno, kade se moru buduće utemljiteljice i utemeljitelji informirati i dostati pomoć pri planiranju i pojedini koraki osnovanja poduzeća.
Kot zadnje bi si Selina Dihanić željila, da bi se ova tematika intenzivnije podučavala na škola, barem na oni s ekonomskim težišćem. Tako bi se mogla ova struka približiti školaricam i školarom, ča bi i pozitivno uticalo na Austriju kot gospodarsko područje.