Najglasniji kritičar hrvatskoga Savjeta za narodnu grupu i sām član toga savjeta jur nekoliko ljet dugo, Matthias Wagner, je pred dvimi tajedni položio uprav tu funkciju, u koj je privukao uvijek najveć pažnje. Položio je naime svoj mandat u hrvatskom Savjetu za narodne grupe, s kim je zastupao primarno HKD, a uz to i HAK i TMŠJ (Tamburašku muzičku školu jug). Za samoga Wagnera njegovo polaganje mandata nije važno. On je i svoje odstupanje koristio za kritiku na sistemu Savjeta— malo točniji pogled na situaciju.

U četvrtak, 28. januara 2021. je Matthias Wagner javio Saveznomu kancelarstvu, da će položiti svoju funkciju u Savjetu za narodne grupe (hrvatskom Narodnosnom vijeću). Uzroki za to su većbrojni. Wagner je lani istupio iz odbora HKD-a, jer se nije složio s postupanjem društva. Pokidob u Savjetu sidi na mandatu HKD-a, je sada položio i ta mandat. Zvana toga, da je došlo do problemov u suradnji med HKDC-om i HKD-om u vezi s cro-shopom, skupnim projektom, kade kanu na jednoj web-stranici ponuditi sve publikacije hrvatskih društav. Wagner je svoje odstupanje tako komentirao: „Ako su očividno moje personalije problem za suradnju izmed društav, onda ću se povlići. A ako se moje akcije neka ne povezuju s HKD-om, onda ću naravno položiti mandat HKD-a. Samo konzekventno. Ja znam, da nisam samo od HKD-a nominiran, ali znamo realnopolitički je to mandat HKD-a.“

Pinkovčan Wagner je od 2013. do 2018. bio glavni tajnik HKD-a i je med ostalim i inicirao projekt cro-shop. Predsjednik HKD-a i ujedno i sadašnji predsjednik Savjeta Stanko Horvat se je zapravo priključio Wagnerovomu komentaru. I za Horvata je ta postupak bila logična konzekvencija. Savjetnik HKD-a da mora barem biti odbornik HKD-a, iako je Wagner lani sa svojim istupljenjem iz odbora HKD-a presenetio sve. Potpredsjednik Savjeta i predsjednik HKDC-a Martin Ivančić je rekao, da se ufa, da ćedu opet najti takovoga marljivoga savjetnika kot Wagnera i da je suradnja u vezi s cro-shopom jako dobra.

Matthias Wagner je bio kritičan, ali sām „na frontu“. Dvoja ljeta za redom je bio jedini glas, ki je glasao protiv predloška Savjeta. U intervjuu s HRVATSKIMI NOVINAMI prošloga decembra je Wagner kritizirao pojedine molbe, kade po njegovom mišljenju relacije ne pašu. Wagner je bio stalan kritičar tih društav, ka— tako veli Wagner — „ne znaju, kamo s pinezi“. Ta njegov stav mu je donesao čuda kritike, ali i pohvale. Wagner, ki se isto zalaže u HAK-u, je osebujno onde s njegovom kritikom jako obljubljen. U hakovskom NOVOM GLASU je redovito pisao o Savjetu i je neumorno razlagao konstrukt Savjeta mladjoj generaciji. Ne na zadnje je pomagao u velikoj reportaži o Savjetu na NOVIGLAS.ONLINE dojti do informacijov. Ta popularnost se zrcali i u riči predsjednika HAK-a, Aleksa Vukovića, ki je komentirao Wagnerovu ostavku ovimi riči: „Jako nam je žao, da je Matthias Wagner odstupio, jer smo s njim izgubili skoro jedini kritični glas u Savjetu. Zalagao se je za transparentnost i za to, da ljudi uopće znaju za Savjet.“

Vuković je nadalje rekao, da kani HAK sljedeći put nominirati koga mladoga — sada sidi Terezija Stojšić na mandatu HAK-a. Gdo bi to mogao biti, nije rekao. 35-ljetni Wagner bi ali sigurno spao pod kategoriju „ki mladi“. Na pitanje, je li bi Wagner bio opet pripravan biti savjetnik, rekao je: „Pod ovimi uvjeti, kade je to tako, da sam ja jedini kverulant pak jedini, ki spravlja malo nemira, se ja sigurno već neću vratiti u Savjet. Tribamo minjanje generacijov.“ Mlade generacije se u Savjetu more samo šakicu najti. S Wagnerom je jur drugi iz spomenute generacije prestao. Pred njim je jur istupila stinjačka općinska tanačnica Hannah Grandić, ka je sidila za socijaldemokratsku stranku u Savjetu. 22-ljetna Grandić je položila funkciju, jer se nje mandat u Savjetu nije mogao ujedinati s nje djelom kot parlamentarna suradnica. Po ostavki Grandić je Viktorija Kuzmić — općinska tanačnica Narodne stranke u Gerištofu — sada jedina ispod 30 ljet, ka sidi u Savjetu. Ona ima jasan stav: „Na svakom području i u svakom društvu je jako važno za budućnost i za razvitak društva, da se mladi ljudi moru angažirati i svoje inovativne ideje uplesti. A to isto i valja za Savjet, kade bi tribalo biti već mladih ljudi, jer su oni budućnost narodne grupe.“ Ovom prilikom je dodala: „Jako bi bilo važno ako mladi i stariji skupa djelaju u društvu, jer puno puti oni zreliji zeci imaju puno iskustva i moru mladim čuda pokazati. A obratno imaju mladi ljudi čuda puti jako inovativne i kreativne ideje, ke bi se morale uplesti u društveno djelovanje.“ Potpredsjedniku Savjeta Martinu Ivančiću, ki je od početka, znači od 1993. ljeta, član Savjeta, je isto važno, da „štima miks“, da mladi i stari skupa djelaju i da su savjetniki pozitivni, da kanu ča dalje spraviti. To se je po njegovom mišljenju u zadnji ljeti sve bolje i bolje ugodalo.

Wagner isto misli, da se mora ujedinati i iskati skupne točke, samo, da to za njega sada ne funkcionira tako: „Ako se ujedinamo na to skupno ča imamo. A ne dastalno išćemo: Ta je črljeni, taje črni. To je apsurdno. Ovi, ki su jur 30 ljet u Savjetu, se nećedu preminiti. To će samo funkcionirati, ako konačno imamo nove glave.“ Ove nove glave neka ne mislu črno-črljeno, neodvisno od starosti: „Ja ne velim, da ovi, ki imaju odredjenu starost već nesmu biti u Savjetu. Ide za to: Sam pripravan se mrvicku razviti. A problem je, to vidimo: Ko jedno društvo nima naraštaja, znači stari funkcionari nimaju novoga uticaja u njevi društvi, se i oni ne razvijaju. Moramo i gledati, da su u Savjetu bolje zastupana ta društva, ka imaju i funkcionarski naraštaj. Ne more biti, da pojedini ljudi odluču, kako ćedu se pinezi podiliti, a djelaju neka ti drugi.“

Istina je, da su neki savjetniki jur trideset, veći dijel jur kih dvajset ljet u Savjetu. Pitanje je, je li je to dobro ili čemerno. Za Wagnera su se neki savjetniki zaglavili — za Ivančića su jako napredovali. Za sadašnjega predsjednika Savjeta Horvata se pitanje starosti uopće ne postavlja. On veli: „Neka najsposobnije i najbolje glave sidu u Savjetu. To nije pitanje starosti, to je pitanje integriteta.“ Da su i mladi ljudi sposobni i pošteni, o tom je Aleks Vuković osvidočen: „Velika društva su jur pre dugo zaspala uključiti mladinu u svoje djelovanje, a sada se čudu, kade mladina ostane. Ne samo ,uključiti’, nego i njevo mišljenje i stav ozbiljno zeti i aktivno u odluku i procese u društvi uključiti. Čuda puti se zahadja s mladimi zainteresiranimi ljudi kotno s dicom.“

Ovde se stavlja pitanje mladoga potencijala. Odbori velikih društav se većinom ne moru kinčiti velikim narašćajem. Bolje izgleda u mali seoski društvi i u folkloru. Zadaće su onde naravno manje, ali onde djelaju mladi i to djelomično jako uspješno. U Savjetu se ti mladi ali ne najdu. Savjetnica Viktorija Kuzmić, jedna od četirih žen u Savjetu, je ipak uvjerena, da je zanimanje ovde: „Sve već se vidi, koliko mladih ljudi se interesira za manjinska prava. Sigurno triba već mladine i žen u Savjetu.“ I Hannah Grandić se slaže, da bi bilo lipo, ako bi bilo već mladih i pred svim već žen u Savjetu. Je li zaista ima dost naraštaja ili je li ga jednostavno ne pustu nutar, to si Hannah Grandić nije sigurna. Martin Ivančić ima tu ćut, da se mladi ne kanu baviti manjinskom politikom. Još je mladim u glavi, kako su se savjetniki prije karali. Diskutiralo se je uvijek oštro, ali uvijek se je velikom većinom zaključilo, je rekao Ivančić.

Jednoga mladoga, dio male manjine u Savjetu, je sada manje u Savjetu. Ali za Wagnera je ovo šansa, da se konačno pokrene javna diskusija. „Da se diskutira, je li ne bi bilo doba, da se novoj generaciji daje šansa.“ Natuknic je dost, različnih mišljenj isto. Matthias Wagner zaključuje: „Važno je, kakovu kulturu suradnje kanimo u budućnosti stvoriti. A ako ta kultura suradnje funkcionira, ali Matthias Wagner sidi doma i drži gubac, onda neka bude tako.“