Radoslav Katičić je 3. julija svečevao svoj 80. rodjendan. Emeritirani redovni sveuč. prof. Katičić hrvatski lingvist, povjesničar i kulturolog. Radoslav Katičić. U Zagrebu je 3. srpnja 1930. rodjen u uglednu obitelj. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao klasičnu filologiju kade je doktorirao disertacijom »Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije«. Prva djela su mu iz grčke filologije. Od 1958. je bio na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Utemeljitelj je studijov opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilišću u Beču. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Hazu), Austrijske akademije znanosti, AnuBiH, Norveške akademije i Academiae Europae. Bečko sveučilišće mu je povodom njegovoga 80. rodjendana 23. junija priredilo svetačnost u Institutu za slavistiku, a „Medjunarodni jezično-povijesni dnevi“ u dolnjoaustrijskom Scheibbsu (1.- 3 juli) su ljetos bili posvećeni jubilaru. Posebne zasluge prof. Katičić ima i u vezi s Gradišćanskimi Hrvati i on je bio motor pri realizaciji „triptiha“ »Nimškogradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik« [1982.], »Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik« [1991.] i »Gradišćanskohrvatska gramatika« [2003.]). Uza to je prof. Katičić bio redovit gost na brojni stručni predavanji i diskusija u Beču i u Gradišću.

ZAGREB/BEČ/SCHEIBBS — Slavistički institut je svojemu dugoljetnomu predstojniku prof. Radoslavu Katičiću priredio svečanost. Tom prilikom su se jubilaru u svečani govori obratili r. sveuč. prof. dr. Heinz Miklas (za Institut) i em. r. sveuč. prof. dr. Gerhard Neweklowsky u ime Austrijske akademije znanosti. Muzički okvir su dali Ayromy Babsky (vilona) i Felix Matskulyak (klavir). Obadva laudatori su se u svoji govori zgledali na velike zasluge slavljenika.

Miklas je rekao o Katičiću uz ostalo, da „on stoji za široko humanističko obrazovanje, slobodu i pokretnost duha, bogatstvo idejov, marljivost i intenzivnost djela, ali i monastička skromnost, da bi došao do toga mira, ki je potriban kako bi napredovao u istraživanju i stvarao veliko“.

Katičićeva djela se moru, ugrubo, podiliti na četira područja:

∂ djela iz opće lingvistike, u ki je razvijao različne suvrimene jezikoslovne pristupe poput strukturalne lingvistike i transformacijske gramatike

∑ književnojezične studije iz područja europskih i neeuropskih književnosti (starogrčke, bizantske, indijske), tr arealne lingvistike izumrlih jezikov (balkanski jeziki)

∏ jezičnopovijesna djela u ki je istraživao kontinuitet hrvatske pismenosti i jezičnoga izraza, od početka na latinskom i crikvenoslavenskom (»Uz početke hrvatskih početaka«), prik djela renesansnih i baroknih pisaca kao su to Marin Držić ili Bartol Kašić

π sve do modernoga standardnoga jezika (»Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika«, 1986).

»Uz početke hrvatskih početaka« velika su sintetska djela u ki obdjeluje civilizacijski kontinuitet hrvatske uljudbe (»Litterarium studia«, »Na kroatistički raskrižji«).

Radoslav Katičić pripada trolistu (uz od lani nažalost  jur pokojnoga Dalibora Brozovića i Stjepana Babića) hrvatskih jezikoslovcev ki je, pod uticajem suvrimenih lingvističkih spoznajev, „srušio“ sliku o povijesni mijena hrvatskoga jezika ku su gradili tzv. hrvatski vukovci (Tomislav Maretić, Milan Rešetar) i ocrtao novi jezičnopovijesni zemljovid, tr konačno i formalnolingvistički kodificirao hrvatski standardni jezik apsorbiravši cjelokupnu hrvatsku književnu i pismenu baštinu ku je unitaristička struja med jezikoslovci zabacivala — od Marina Držića do Miroslava Krleže (© »Tko je tko u hrvatskoj znanosti«).

Na poziv organizatorov Hrvatski centar je u svoje i u ime hrvatskih društav i organizacijov pod svojim krovom čestitao 80. rodjendan em. r. sveuč. prof. dr. Radoslavu Katičiću četvrtak, 1. julija prilikom otvaranja slavističkoga simpozija u dolnjoaustrijskom Scheibbsu.

Pri u medjuvrimenu jur tretom po redu medjunarodnom jezično-povijesnom simpoziju u Scheibbsu u organizaciji dr. Elene Stadnik-Holzer je otvaranje ovoga skupa — kao i sām simpozij — bilo posvećeno Katičićevom jubileju. Uz vicenačelnika Franza Aignera i načelnicu Christinu Dünwald slavljeniku se je obratio i hrvatski veleposlanik prof. dr. Zoran Jašić istaknuvši pred svim i Katičićeve zasluge u vezi s hrvatskim jezikom i je istaknuo i njegovo rodoslovlje, ko je puno znamenitih i istaknutih ličnosti. Nadalje su svoje laudacije slavljeniku adresirali organizatorica simpozija dr. Elena Stadnik-Holzer i prof. dr. Georg Holzer. Prof. dr. Milan Moguš, predsjednik Hazu je istaknuo Katičićeve zasluge za hrvatsku znanost uopće i mu je predao najviše odlikovanje ove institucije »Odličje Hazu s likom (svojega utemeljitelja) J. J. Strossmayera«.

Petar Tyran je u svojoj laudaciji uz ostalo istaknuo Katičića u vezi s kodificiranjem i normiranjem gradišćanske varijante hrvatskoga jezika, ča je pred svim i njegova zasluga. To su dva sveski gradišćanskohrvatskoga rječnika (1982. i 1991.) i »Gradišćanskohrvatska gramatika« (2003.). Petar Tyran je naglasio, da bez ovoga jezičnopovijesnoga normativnoga ,triptihona’ ne bi mogli udovoljiti današnjim zahtjevom i potrebam modernoga jezičnoga društva“ i je naglasio, da „nam je Katičić dao i puno argumentov, kako se suprotstaviti onim, ki su o našem jeziku govorili kao o „jeziku štale i dvora“. Tim je Katičić diboko zaorao i narodnosnu politiku, jer tim da je jezik postavljen na puno čvršće noge, cijelo nardnosno pitanje je dostalo dodatnu podršku u borbi za opstanak Hrvatov u ovom dijelu Europe.

Delegacija Hrvatskoga centra iz Beču na čelu s kuratorom mag. Ivom Domnanovićem i glavnom tajnicom, Gabrielom Novak-Karall je jubilaru ovom prilikom predala kao mali poklon od njega toliko cijenjeno „črno gradišćansko“ (vino) i najnovija tiskana izdanja Centra, med tim i audio knjigu (dupli CD s dvimi popratnimi knjižicami o Leopold-maratonu 2008. ljeta) »Pjesma je moj razgovor«.

Zahvaljujući se na ovi čestitka sa strane Gradišćanskih Hrvatov prof. Katičić je naglasio u svoji završni riči, kako „ovo je bila moja želja i nakana u vezi s kodificiranjem i normiranjem gradišćanske varijante hrvatskoga, ali ne znam sam li u tom zaista i uspio“.

Dugoljetni predstojnik bečke Slavistike, R. Katičić se je zalagao, da se na početku 80.-ih ljet upeljaju predavanja o gradišćanskohrvatskoj literarnoj i kulturnoj povijesti i vježbe gradišćanskohrvatskoga jezika. Sve to je sada u pogibelji i potriban bi bio ponovni angažirani pothvat da se to stavi na jasnije i jače noge.

Povodom 80. rodjendana prof. Katičića se je pojavio i svetačni spis, knjiga u okviru „Schriften über Sprachen und Texte 10“ — »Sprachen und Leben der frühmittelalterlichen Slaven« (Festschrift für Radoslav Katičić zum 80. Geburtstag; mit Beiträgen zu den Scheibbser Internationalen Sprachhistorischen Tagen III und weiteren Aufsätzen). Knjigu su izdali gdja Elena Stadnik-Holzer i Georg Holzer; Peter Lang, Internationaler Verlag der Wissenschaften.

Radoslav Katičić je napisao po broju 29 knjig i bezbroj znanstvenih publikacijov. U 2007. ljetu je primio nagradu za životno djelo.        (uredn.)