Jedno ljeto po Gradišću, svečuje i Savezna gimnazija Kurzwiese u Željeznu svoj 100. rodjendan. Direktorica škole mag. Karin Rojacz-Pichler je Hrvatskim novinam dala pregled o jubilarnom ljetu i planiranoj velikoj svetačnosti.

ŽELJEZNO — Ovo školsko ljeto pohadja 1.354 školaric i školarov Saveznu gimnaziju u Željeznu, ku ljetos čeka posebni krugli jubilej. Opća naobrazba, dopušćenje k študiju, u obliku mature, i da školarice i školari nastaju otvoreni prema svitu i razvijaju odgovornost prema društvu su pri tom najvažnije posebnosti i cilji savezne gimnazije, tako mag. Karin Rojacz- Pichler, ka jur od 2009. ljeta stoji na čelu škole.

Velika svetačnost u novembru ovoga ljeta

Rijetko ki pozna ovu školu tako dobro kot sadašnja direktorica. Ne samo, da je od 1982. ljeta jur podučavala kot profesorica za biologiju i francuski jezik na ovoj školi, nego i pred tim je jur kot školarica pohadjala Saveznu gimnaziju Kurzwiese. Nije ada čudo, da planira jako pogodan i svetačni program prilikom 100. obljetnice postojanja: Veliki vrhunac jubilarnoga ljeta će biti 8. novembra svetačnost u velikoj dvorani škole. Prezentirati će se u okviru toga svečevanja na pri- mjer posebna rodjedanska jačka za saveznu gimnaziju, kot i jačke na svi sedam jeziki, ki se podučavaju na školi.

Načinio se je zvana toga i novi logo prilikom 100. obljetnice, ki se more na primjer jur najti na webstranici škole. Namjesto svetačnoga spisa, kot su to imali pri prošli jubileji, su se ov put odlučili za film o gimnaziji Kurzwiese, tako direktorica. Pokaže se tako na primjer način djelovanja škole, nova zgrada ali i atmosfera u školi. Uz različne umjetničke projekte školaric i školarov, ćedu se širom gimnazijske zgrade zvana toga moć najti QR-kodi, ki nudu zainteresiranim informacije o svakom desetljeću postojanja škole. Daljnji vrhunac će biti takozvani „kaleidoskop apsolventov“. Portrertirati će se ovako naime 100 apsolventic i apsolventov savezne gimnazije, ki su načinjili kakovu posebnu karijeru. „Nije važno ki je najbolji ili najuspješniji. Ideja je, da se sadašnjim i bu- dućim školaricam i školarom pokaže velika šarolikost i ča je sve moguće ako završu našu školu.“, tako mag. Karin Rojacz-Pichler.

Veliko zanimanje za pohadjanje gimnazije

Jur svenek je bilo zanimanje novih školaric i školarov za pohadjanje Savezne gimnazije Kurzwiese jako veliko. Uopće po pre- i izgradnji školske zgrade je rasao interes dalje. Po prvi put u 100- ljetnoj povijesti škole su zato morali ljetos otpovidati prik 40 dicam za dojduće školsko ljeto, kad su se tolikimi naticali. Ipak su ljetos primili opet 21 dite već nego prošli put. Zvana toga se mora i mala rezerva ostaviti u pogledu na budućnost i na više razrede, je razložila direktorica škole. U ostalom nudja nova zgrada, ka se je otvorila 2018. ljeta momentano ali dost mjesta za sve školarice i školare. Pri pre- i izgradnji je zato pred svim bilo važno da se stvori dost mjesta za dvorane pojedinih predmetov. Tako nudu na primjer po tri dvorane za muziku, biologiju i likovni odgoj dost mjesta za kvalitativno podučavanje, ča je pred svim i direktorici velika dužnost: Obrazovna ponuda škole, učiteljstvo kot i školarstvo naime zrcalu naše šaroliko društvo.

Posebna ponuda podučavanja hrvatskoga jezika

Savezna gimnazija Kurzwiese je jedina viša škola u Željeznu, ka nudi hrvatski jezik kot glavni predmet jur od prvoga razreda, a ne kot se to drži u drugi škola, kot slobodni predmet. Za narodnu grupu gradišćanskih Hrvatov kot i za opstanak jezika je ova ponuda jako važna, misli rodjena Pajngrčanka, mag. Karin Rojacz-Pichler. Još i iz niuzaljskoga kotara su školarice i školari došli u gimnaziju Kurzwiese u hrvatske razrede, ki su po školskoj tradiciji takozvani f-razredi. Momentano ima svako godišće hrvatski razred. U razgovoru s Hrvatski novina je Rojacz- Pichler ali upozorila na to da imaju školarice i školari hrvatskih razredov dodatno opeterećenje jer imaju — za razliku svim drugim — jur od prvoga razreda dodatno školsko djelo. Za dicu prez podupiranja od strani roditeljev ili slično more to biti jako teško. „To je dodatno djelo, ko se more jednostavno viditi i priznati“, je razložila direktorica. Velika motivacija za školarice i školare je ali razmjena sa školami iz Hrvatske, na primjer iz Pule.

Za kljetu postoji osam najavov za hrvatski razred. Da bi se samostalni razred otvorio bi zapravo ali bilo 12 dice potribno, u gornji razredi nasuprot je pet najavov potribno. Iako se je manje školaric i školarov najavilo, gleda mag. Karin Rojacz-Pichler na to, da se hrvatski jezik ipak more ponuditi. Tako se onda razredi skupa vržu — „partner“ hrvatskoga razreda je jur nekoliko ljet dugo muzički razred.

U osnovni škola hrvatskih sel je to pravoda još drugačije, od 21. diteta se ovde jur dili razred. „To je velik privileg od koga dica profitiraju.“, je istaknula mag. Karin Rojacz-Pichler. Da bi se mogla ponuda hrvatskoga jezika na gimnaziji povećat i proširit bi se tribalo ali već djela na baza, na osnovni škola i na selu, da se zanimanje za jezik kot i znanje jezika čvrsti. Teško je stvoriti vezu k jeziku stoprv kasnije, misli direktorica.

Isto tako teško je ali i ovu vezu k jeziku zničiti, kot je sama kod sebe uptila. „Hrvatsko je za me i domovina. Svaki jezik je jedna druga duša človika, a to je i hrvatski jezik za me.“

Želje za budućih 100 ljet

Za budućnost Savezne gimnazije Kurzwiese je pred svim značajno, da se šarolika i velika obrazovna ponuda osigura: 7 jezikov kot i po 5 različnih granov u dolnji i gornji razredi nudu školaricam i školarom naime velik tematski izbor. Tako moru jur u školskom času staviti težišća u pogledu na njeve interese i mogući izbor zvanja, odnosno študija.

Nova zadaća u budući tajedni i miseci, ka svakomu na srcu leži, ka je istočasno i izazov, je podučavanje školaric i školarov iz Ukrajine, ki su morali pobignuti od boja. Podučavati i podvarati ćedu se u obični razredi skupa s austrijskom dicom. „To će bit velika ali i važna zadaća. Ipak ka- nim pomoć kade je nek moguće, dokle imamo u školi dosta mjesta“, je rekla mag. Karin Rojazc-Pichler.

Za budućnost si želji ali pred svim da škola i nadalje napreduje, da se školarice i školari u saveznoj gimnaziji dobro ćutu i da dostanu dobru bazu za daljni žitak, ali i za študij. Najvažnije bi joj ali bilo, da gimnazija ostane živa u svakom pogledu — a to i u dojdući 100 ljet!