Polako i po ovom toplom vrimenu zgubljaju stabalja lišće. Pravo vrime za sadjenje novih. Ako ste morebit kotno ja na ranu jesen nenavidno gledali druge, kako trgaju sadje i načinjaju sok, ocat ili žgano, je sada vrime, da se sami opskrbite. Vrijeda će naime biti najbolje vrime za sadjenje stabalj. Mene ljetos posebno zanima stablo brekinja (Sorbus torminalis). Nju nisam upoznala na susjedskom vrtu nego na dodjeli UNESCO-ove povelje za nematerijalno kulturno dobro.

Uzgoj brekinje, po nimšku Elsbeere, u Austriji, točnije južnoistočno od Beča, stoji na toj listi. Drugi put sam ovo ime čula u Hrvatskoj u Lonjskom polju, regiji s dugom tradicijom drvogradnje. Neke dijele ovakovoga drivenoga stana da su najbolje od brekinje. Ada ča su posebnosti brekinje? Brekinja je domaće lisnato drivo, ko uspije do 900 metrov nadmorske višine. Prije koč je bilo rasprostranjeno, u zadnjem stoljeću se je skoro izgubilo znanje o ovom drivu. Brekinja raste u susjedstvu s hrasti ili bukvami, more se isto uzgajati pojedinačno na pašnjaku ili u vrtu.

Brekinja more nastati ča do 300 ljet i ima atraktivno lišće, ko se na jesen lipo počrljeni. Drvo brekinje je posebno tvrdo i je po izgledu spodobno hruškovomu drvu. Koristi se za dekorativne elemente u namješćaju, za gradnju instrumentov i je posebno obljubljen kod tokarov. Kvalitet drva je i razlog za visoku cijenu. Prije nego se more ov dio drva koristiti, nudja brekinja još nešto po čem je poznato osebujno u sceni žgana. Brekinja naime rodi bobice, ke se koristu za žgano, ko je u naši kraji najdraži. Od 700 € stoji litar ovoga žgana. Razlog zato je način trganja ovoga sadja. Drivo ne zgublja bobice, one se moraju ručno trgati, a to u visoki koruna. Cijelu uru trgaš za kilo sadja, a 50-70 kil tribaš za litar žganoga.

Brekinja sliši grupi takozvanoga divljoga sadja. Otkad se divlje sadje u zadnji ljeti jače forsira - na primjer u živoj ogradi oko stana - se i brekinja opet pojavila. U mišanoj lozi skupa s hrastom, nikad ne sama, jer drugačije postoji pogibel, da se širu odredjeni betegi. U Dolnjoj Austriji pokušavaju cipiti brekinju na dru- ge, manje rastuće podloge. Velike uspjehe imaju jur s dunjom B29 kot podlogu. Ovakova nadcipljena brekinja neće narasti ča do 40 metra kot to čini nje divlja rodjakinja, nego se more onda i laglje trgati kot i drugo sadje na vrtu. Ovako će ovo drivo morebit koč i nastati zanimljivo za uzgoj sadja u poljoprivrednom poduzeću.

Do onda ostane brekinja raslina ljubiteljev raritetov i osebujnosti. Morebit i u vašoj lozi ili vrtu.