Agica Mikula iz Novoga Se­la svečevala je petak. 29. marca svoj 100. rodjendan. Sa svojimi sto ljet je Agica Mikula (Jokačeva) najstariji človik u Novom Selu potom kad je pred kratkim umrla  Marija Kustrić, teta Mica Školnikova (Fabina). Recept za dugi žitak vidi u svojoj vjeri, u ljubavi unutar obite­lji i u 67-ljet dugom srićnom hištvu — je rekla u TV-intervju-u za Dobar dan Hrvati. Jonči i Agica Mikula su se vjenčali 8. novembra 1942.

NOVO SE­LO — Po Drugom boju je Jonči Mikula (* 1914.) položio majstor­ski ispit za stolara i je otvorio stolariju, u koj mu je žena bila najveća pomoć.

Agica Mikula (* 1919.) je ve­ljek po školi pro­šla služiti u Beč, i to u krčmu svojega brata u 15. kotaru. Desetljeća dugo je u selu bila pirovna kuharica, a do lani (2018.) je još sama pe­kla. Sa 100 ljet se Agica Miku­la pri svakom vrimenu otpravi većputi u tajednu rolatorom na put k svetoj maši i na cimitor, kade počiva nje muž. Ona takorekuć živi na susjedstvu cri­kve i cimitora.

Stalna podvaračica za Agi­cu Mikulu nije tema. U doma­ćinstvu ju podupiraju nje kćer Krista i susjeda Dragica, ali jubilarka još svenek živi sama u svojem stanu, ki je bio dob­rim dijelom bivša stolarija. Ča naliže želju za rodjendan, je najstarja Novoseoka tako zadovoljna i skromna kako je bi­la cijeli svoj život. Bog da joj je dao lip žitak, a sada si samo želji da bude i nje kćeri dobro išlo kao i cijeloj nje obitelji, je rekla Agica Mikula. Stoljetna ima dva unuke i tri praunuke.

Dokle je petak bio posvećen svitovnomu slavlju, nedilja, 31. 3. je bila dominirana od cri­kve. Brojni rodjaki jubilarke su došli na sv. mašu i su skupa s njom i s farnikom mmag. Fra­njom Borenićem slavili jubilarnu mašu njoj u čast. Farnik je istaknuo vrline jubilarke i joj je skupa sa člani farskoga savjeta predao poklon fare a kao vrhunac je i pročitao pis­mo dijecezanskoga biškupa na hrvatskom u kom je gradiš­ćan­ski natpastir posebno izrazio hvalu i poštivanje jubilarki i je kao poklon poslao poseban križ (vidi sliku). Čestitali su i ministranti, ke je pe­ljala vikarica Gabi Laczkó. Načelnik K. Lentsch je u svojem govo­ru is­tak­nu povijesno 1921. kada je Gra­dišće pripojeno Austriji i izrazio kako se cijela općina po­nosi s jubilarkom.

(uredn.)