Agica Mikula iz Novoga Sela svečevala je petak. 29. marca svoj 100. rodjendan. Sa svojimi sto ljet je Agica Mikula (Jokačeva) najstariji človik u Novom Selu potom kad je pred kratkim umrla Marija Kustrić, teta Mica Školnikova (Fabina). Recept za dugi žitak vidi u svojoj vjeri, u ljubavi unutar obitelji i u 67-ljet dugom srićnom hištvu — je rekla u TV-intervju-u za Dobar dan Hrvati. Jonči i Agica Mikula su se vjenčali 8. novembra 1942.
NOVO SELO — Po Drugom boju je Jonči Mikula (* 1914.) položio majstorski ispit za stolara i je otvorio stolariju, u koj mu je žena bila najveća pomoć.
Agica Mikula (* 1919.) je veljek po školi prošla služiti u Beč, i to u krčmu svojega brata u 15. kotaru. Desetljeća dugo je u selu bila pirovna kuharica, a do lani (2018.) je još sama pekla. Sa 100 ljet se Agica Mikula pri svakom vrimenu otpravi većputi u tajednu rolatorom na put k svetoj maši i na cimitor, kade počiva nje muž. Ona takorekuć živi na susjedstvu crikve i cimitora.
Stalna podvaračica za Agicu Mikulu nije tema. U domaćinstvu ju podupiraju nje kćer Krista i susjeda Dragica, ali jubilarka još svenek živi sama u svojem stanu, ki je bio dobrim dijelom bivša stolarija. Ča naliže želju za rodjendan, je najstarja Novoseoka tako zadovoljna i skromna kako je bila cijeli svoj život. Bog da joj je dao lip žitak, a sada si samo želji da bude i nje kćeri dobro išlo kao i cijeloj nje obitelji, je rekla Agica Mikula. Stoljetna ima dva unuke i tri praunuke.
Dokle je petak bio posvećen svitovnomu slavlju, nedilja, 31. 3. je bila dominirana od crikve. Brojni rodjaki jubilarke su došli na sv. mašu i su skupa s njom i s farnikom mmag. Franjom Borenićem slavili jubilarnu mašu njoj u čast. Farnik je istaknuo vrline jubilarke i joj je skupa sa člani farskoga savjeta predao poklon fare a kao vrhunac je i pročitao pismo dijecezanskoga biškupa na hrvatskom u kom je gradišćanski natpastir posebno izrazio hvalu i poštivanje jubilarki i je kao poklon poslao poseban križ (vidi sliku). Čestitali su i ministranti, ke je peljala vikarica Gabi Laczkó. Načelnik K. Lentsch je u svojem govoru istaknu povijesno 1921. kada je Gradišće pripojeno Austriji i izrazio kako se cijela općina ponosi s jubilarkom.
(uredn.)