Za nami je svetak Unebostupljenja, Uzašašće ili Spasovo. Slavi se 40 dani po Vazmi, Uskrsa. Prema Bibliji, Jezuš je 40 dani po goristajanju, uskrsnuću ostao na Zemlji. Na 40. dan javio se je svojim učenikom u Je- ruzalemu. Rekao im je da ostanu u gradu i čekaju dolazak Duha Svetoga. Zatim ih je otpeljao na Maslinsku goru. Onde je podigao ruke i blagoslovio ih. I počne uzlaziti na nebo, a oblak ga je zaklonio i već ga nisu vidili. Jezuš se je goristao, uzašao na nebo, kade sidi s desna Bogu Ocu. Dokle su apoštoli gledali na nebo, pokazali su im se dva andjeli u bijeli haljina i rekli: „Ov Jezuš, ki se je goristao, uzašao na nebo, tako će opet dojti, kako ste vidili da je otišao na nebo.“ Ste ovo znali? Svaka Vam čast!

Pred nami su Duhi tj. svetak spušćenja, silaska Duha Svetoga na apoštole u Jeruzalemu, 50 dani po Kristuševom goristajanju, uskrsnuću. Odanle i izraz Svetak Pedesetnice, Pentekoste itd. Duhi se slavu i kao svetak „rodjenja Crikve“ jer Djela apoštolska donosu da su apoštoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumiti ljudi svih narodov i jezika, a mnoštvo se je „dalo krstiti tr su primili Duha Svetoga“. Inače to je i jasno otvaranje spasonosnoga poslanja Crikve prema svim a ne samo prema Židovom.

„Duhi“ je doslovce preuzeto iz staroslavenskoga, kade je to genitiv jednine, a zapravo se odnosi na Duha Svetoga ki je jedan, a ne na već duhov kako to zvuči u suvrimenom jeziku. Ov svetak, blagdan slavu katoličani, pravoslavci i mnoge druge kršćanske Crikve. — Ste znali? Svaka Vam čast!

Ali ča je sa svimi onimi, ki to već ne znaju ili nikada nisu znali ili je uopće ne zanima. Svi oni „moraju“ slaviti ove kršćanske svetke — a ne samo ove — ne tribaju pojti na posao, imaju slobodno a zahvaljujući ovim kršćanskim svetkom moru još i projti na produženi vikend i otputovati nekamo dalje. Mogli bi pravoda projti u crikvu ako ov praznik imaju zahvaliti Crikvi. Ali ako vjerujemo samim crikvenim statistikam, onda sve manje ljudi ide u crikvu, broj crikvenih pohodnikov naglo pada. A ako bi danas npr. Dijeceza Željezno pitala gdo želji imati sv. maše i na hrvatskom jeziku? Bolje da tu brojku ne znamo niti da i drugi znaju.

Će biti tomu jur 30 ljet ili već kada je Dijeceza dala ispitati koliko ljudi želju imati božje službe na hrvatskom jeziku. Od tada se kolportira brojka od 30.000 širom Gradišća. Ta nam je dobro došla, jer službeni podatki govoru samo još o kih 18.000—a to jur 2001. ljeta.

Ali kako su neki crikveni svetki izgubili smisao (u većini naroda) tako su i ove „službene“ brojke izgubile važnost — jer drugačije bi morali zdvajati. Ali Crikva se nadalje ufa... a tako i mi!