Hrvatsko podučavanje u Austriji

Sastanku o podučavanju hrvatskoga jezika u Austriji o­dr­žanoga 18. maja u Hrvat­skom centru u Beču, Schwind­gasse 14, su nazočili: prof. Milan Bošnjak, voditelj O­djela za osnovnoškolski od­goj i obrazovanje iz Minis­tarstva znanosti, obrazova­nja i sporta RH, mr. Ivana Karanušić, savjetnica iz Veleposlanstva Hrvatske u Au­striji, fra Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču, Igor Lačković, tajnik Hrvatskoga svitskoga kongresa, Ðurđica Vučković i Mirna Vitaljić, učiteljice iz Hrvatske dičje škole, Dragu­tin Bregant, koordinator hrvatskih učiteljev, Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica Hrvatskoga centra i Ljubica Tadić, povjerenica Republike Hrvatske za suradnju u obrazovanju u Austriji. Sastanku nisu nazočile neke osobe ke su aktivno uključene u provedbu projekta.

Tagovi: 

Hrvatska će pomoći susjedom na putu u EU

U okviru »Željezanskih okvirnih dani« Stručna visoka škola Gradišće je tri dane dugo obdjelivala temu „Hrvatska — dobrodošli novi član u gospodarskoj, kulturnoj i jezičnoj pokrajini Europske unije“. Tom prilikom je i veleposlanik RH u Austriji, Gordan Bakota izlagao svo­ja razmišljanja na podvečer pristupa Hrvatske Europ­skoj uniji (1. julija 2013.).

Tagovi: 

Hrvatski Coffeeshock Company najbolji bend Austrije 2013. ljeta

Potom kad je gradišćansko­hrvatski  reggae-rock-bend Coffeeshock Company pro­šao sva pretkola i osvojio pr­vo mjesto i pri semifinalu austrijskih bendov 29. mar­ca u bečkom Gasometru, je konačni i pri finalu subotu, 25. ma­ja (opet u Gasomet­ru) uvjerio žiri i publiku i je jako uvjer­ljivo i očigledno da­leko pred drugimi naticatelji osvojio prvo mjesto.

Tagovi: 

Ste znali? - Kako čuvati mobilni telefon od sunčanice?

I mobilni telefon more do­stati sunčanicu, kad je predugo bio izložen suncu. Preveć sunca naime škodi modernim hightech-strojem. U parkiranom autu temperatura na vruće dane more dostignuti 60 stupnjev. Na škuri površina je moguće još i 70 stupnjev. Hendi je koncipiran za temperaturu oko 20 stupnjev. Dijeli od metala i plastika se deformiraju. Ni za display sunčani traki nisu bal­zam. Aku optimalno funkci­onira na temperaturi od 25 stupnjev. Kad temperatura naraste za 10 stupnjev, se kemijski procesi u unutrašnjosti ubrzavaju za duplo. Po­sljedica toga je, da se aku sprazni.

 

Tagovi: 

Uspješni »Željezanski europski dani«

Stručna visoka škola Gradišće (FH Burgenland University of Applied Studies) je priredila tri dane dugo  (15.-17. maj) »Ž­eljezanske europske da­ne« u organizaciji i koncepciji profesoric na toj školi, Tonke Semmler-Matošić i Irene Zavrl. T­e­ma je bila „Hrvatska — dobrodošli novi član u gospodarskoj, kulturnoj i jezičnoj pokrajini Europske unije“. Prvi dan je bio posvećen vrhovnim diplomatom na čelu s hrvatskim veleposlanikom u Austriji Gordanom Bakotom. Drugo da su stručnjaki za gospodarstvo posvetili posebnu pažnju hrvatskomu gospodarstvu a treti i završni dan je bio posvećen gra­diš­ćanskim Hrvatom i njevoj vezi s Hrvatskom.

Tagovi: 

„Glagoljica — trajni pečat hrvatskoga identiteta i kulture“

Izložbu o glagoljici kažu u Šopronu u muzeju Lábasház na Orsolya trgu u centru Šoprona. Otvaranje izložbe s nazivom »Glagoljica — trajni pečat hrvatskoga identit­e­ta i kulture« je bilo subotu, 11. maja. U ovoj izložbi ka­žu na različni zidni plakati razvitak glagoljice kao pis­ma u Istri i na Kvarneru. Izložene su i fotografije razli­č­nih misalov na ovom staroslavenskom pismu, npr. knji­ga na glogoljici »Beneficium Christi« iz 1563. ljeta, a izložen je i »Klimpuški misal« iz 1501. lj., ki sadržava rukopis na glagoljici iz 1564. lj. Jedna vitrina kaže, da se je i u današ­njem Gradišću koris­tila glago­ljica. Izložen je npr. i novi testament, tiskan 1563. na glagoljici. Koljnofac dr. Fr­anjo Pajrić, predsje­d­nik Hrvatske samouprave gra­da Šoprona je otvorio i inicirao ovu izložbu.

Gradišćanski Hrvati — dvi duše jedne majke ili su posebno dite?

Zainteresirani studenti na Stručnoj visokoj školi u Že­ljeznu, ki se zanimaju za hrvatsku tematiku i problematiku su sudjelovali pri »Že­ljezanski Europski dani« i su pri tom bacili još posebno svitlo i na gradišćanske Hrvate. To je zapravo bila velika stvar i ne more se do­sta hvaliti organizatoricam gospodjam Tonki Semmler-Matošić i Ireni Zavrl. Tri glavni referati su pokusili dati povijesni pregled i da­našn­je djelovanje u pogledu na Hrvate u pokrajini Gradišće i prik državnih granic (J. Marko Vuketić, Stanko H­orvat i Martin Ivančić) a tri grupice studentov i studentic su se u svoji kratki prezentacija bavile gradiš­ćanskohrvatskim jezikom, hrvatskimi običaji i hrvat­skom muzikom.

 

Tagovi: