»Zu wahr, um schön zu sein« (Preistinito, a da bi bilo lipo) knjiga je Eve Marije Marold

Datum: 
pet, 11/23/2012 - 11:30

BEČ (23. novembar) — »Zu wahr, um schön zu sein« (Preistinito, a da bi bilo lipo) knjiga je Eve Marije Marold, iz ke će autorica  čitati petak, 23. XI. (11.30) a o tom će se voditi i razgovor na Sajmu knjig Buch Wien 12, na pozornici Orf-a u zgradi (bečkoga sajmišća) Messe Wien, 2. Trabrennstraße;

plaća se ulaznica.

Crikva budućnosti - piše Joško Preč

Za uvod u tematiku: Crikva budućnosti, čujmo, ča piše o budućnosti civilizacije Englez Brech. Po njem, živiti ćemo u kuća od plastike s uredjaji za klimatizaciju. Kuharic neće biti, jer ćemo jisti u snack-bari. Žene ćedu biti zaposlene u posli, ke mi još ni ne poznamo. Kombinirani automatski pisaći mašini zaminiti ćedu sekretarice. Samo četire dane ćemo djelati u tajednu. Životni standard će se tako poboljšati, da materijalno neće dojti u pitanje, svaki će imat svega dosta. Ali povekšat ćedu se duševne i živčane bolesti. I tabletov ćemo morati zimati već nego ikada, svenek već. Ali dodaje i to, da li će biti ovako, to će pak pokazati budućnost, jer nikakovo ovomu slično prorokovanje nije točno i more biti drugačije. Ovo su prorokovanja na političkom i gospodarstvenom polju. A kako bi mogla izgledati budućnost Crikve? Koncilski dokumenti daju točnu sliku Crikve, kakova bi morala biti, i poziva sve člane Crikve, da se trudu, da se ov plan i izvodi, ostvari.

 

Imamo jedan siguran temelj za budućnost Crikve, ona je Božje sime, ko ljudska ruka ne more uništiti, niti noga pogaziti. Pisac Graham Green u romanu »Završetak jedne afere« govori o jednoj injekciji, ka ne more biti nedjelotvorna. Bog je garancija za nas sve, da njegovo evandjelje ne more biti ne djelotvorno, ono donese svoj sad, jednoč već, onda manje.

Ste znali? - Zač se črno vino danas već ne triba dekantirati?

Prlje je bilo potribno črljeno/ črno vino dekantirati uru prlje nego bi je servirali, da bi se pomišalo sa zrakom i da bi buke tako pravo dolazio do izražaja. Danas znanstveniki velu, da nije potribno odčepiti flošu črljenoga/črnoga vina jednu uru prlje nego se servira. Površina vina u vratu floše, ka dolazi u kontakt sa zrakom, je čuda premala, da bi to moglo imati kakove posljedice na promišanje vina sa zrakom.

Tagovi: 

Zač jezik nije kitica, ka se da presaditi iz jednoga vrta u drugoga?

Da izumiraju jeziki, mnoge ljude ne tangira, iako je skradnja dob, da se protiv toga poduzamu mjere i da se počnu dokumentirati ugroženi jeziki, med kimi je i naš gradišćanskohrvatski. Jezik je najvažnije sredstvo komunikacije i socijalnih kontaktov. Svaka jezična zajednica po svojem tipičnom jeziku ostvaruje svoju kulturu. Uska povezanost jezika i kulture proizlazi iz tipičnih nazivov, ke neka jezična zajednica ima za odredjene misaone sadržaje, predodžbe, pojme. Kad umira jezik, skupa s njim umira i kultura, u koj je ta jezik (bio) nositelj znanja. Znanstveniki, sociolingvisti, su izvidili, da ljudi, ki su izgubili jezik, kad im ga roditelji i staristarji nisu dalje dali, od trete generacije početo počnu jako trpiti pod gubitkom jezika.

 

Za razliku od proširenoga mišljenja ne postoju primitivni ili zaostali jeziki. Svaki jezik je riznica dragocjenoga znanja. Kompleksna gramatika i našega jezika pak jako diferencirane mogućnosti izražavanja sadržajev su dokazi za elaboriran jezik. U svakom jeziku i varijetetu su urizani človičja kultura i človičji pogledi na svit, jedinstven svitonazor. Kotno svaka biološka vrst pridonaša mnogovrsnosti žitka na zemlji, tako svaki jezik pridonaša bogatstvu duhovnoga žitka na ovoj zemlji.
Tagovi: 

Za naše najmladje: Martin

Jakov ima prijatelja ki se zove Martin. On kani Martinu ča-to lipoga za imendan darovati. Ništa za pojisti i ništa ča bi se moglo u trgovini kupiti. Neka to bude ča posebnoga. Jakov kani Martinu darovati povidajku-legendu o Svetom Martinu. Ali Jakov još ne zna pisati. On naslika povidajku u četiri mali slika. Na prvoj sliki se vidi prosjak ki sidi na rubu ceste. Prosjaku je hladno, jer mu je košulja pokinuta. Isto tako su njegove hlače škuljaste.

Nakovićevo naticanje u lipom hrvatskom govoru u Koljnofu

Po 17. put su u Koljnofu priredili naticanje u lipom govoru i recitiranju s nazivom »Mihovil Naković«. Ovo regionalno naticanje je mišljeno za hrvatske školare od 6 do 14 ljet. Pedagoški institut u Sambotelu organizira naticanje skupa s nadzornicom za hrvatsko školstvo u ugarskom dijelu Gradišća, E. Horvat Pauković iz Petrovoga Sela. Ovo naticanje je pokrenulo Društvo Grad. Hrvatov u Ugarskoj po ideji M. Bölcs.