Dva hrvatski krčmari — dva naši poduzetniki — obadva legende za živoga

Poli Gregorić, krčmar i poduzetnik u Klimpuhu je 28. septembra svečevao svoj 80. rodjendan a skupa s obitelju i najužimi rodjaki i prijatelji je slavio u domačoj krčmi, ka je jur davno prerasla i oblik i starinsku nakanu krčme: da se ljudi dobro i dovoljno napiju, se zabavljaju, ponekad i posvadjaju, onda opet podobru a da krčmar od toga more — zač ne i dobro — živiti! Danas je krčma Gregorić prvorazredni restoran s kim se more ponositi ne samo Klimpuh, nego svakako i gradišćanski Hrvati a ne na zadnje i cijelo Gradišće i susjedne regije.

 

KLIMPUH — Uz ime Poli Gregorić na samo Klimpuh nego najprvo Poljanci a pak i cijelo Gradišće daleko prik zemaljskih i državnih granic veže iskušenoga krčmara, ali i poljoprivrednika s korijeni i u mesariji. Zna kako triba zahadjati sa svojimi gosti, ča triba činiti i govoriti, a pred svim i reći, da mu rado dojdu u goste i ča im mora nuditi da bi opet došli. Iako je jur davno predao „komandu“ u ruke sina Polija ml., Poli st. još uvijek stoji na kormilu ovoga u medjuvrimenu jako modernoga „broda“, ki je prem ponekad i burnih vrimen preveslao sve vode. U hrvatskom društvu je Poli fiksna točka, a gdo dojde u Gregorićevu krčmu i ako onde ima Polija (ča je skoro svenek slučaj), zna biti siguran, da stari krčmar svenek ima zanimljivoga za povidati i da je gost uvijek kralj! Živio!

Tagovi: 

Kiritofski festivali u Hrv. Jandrofu

Početkom septembra, nedilju, 2. 9. se u Hrvatskom Jandrofu svečuje kiritof. Patron sela je sveti Mikula, ali kiritof se svečuje na prvu nedilju u septembru kada je bila posvećena jandrofska crikva. I tako se je i na prvi septembarski vikend u Jandrofu jačilo i tancalo ne samo uz muziku, nego i na priredba festivalov u subotu na Festivalu podunajske kulture i u nedilju pri jur 10. »Festivalu zborov« u Jandrofu. Sve se počelo otvaranjem izložbe o dosadašnjih devet priredab, Festivala zborovnoga jačenja. Glavni organizatori su pripravili plakate sa slikami iz ovih priredab. Otvaranje izložbe su svojim jačenjem polipšali gosti iz Hrvatske, člani dvih klapov: Asseria iz grada Benkovac i Klapa Drniš iz istoimenoga grada Drniša. Obadvi kalpe su nastupile zajedno. 

Tagovi: 

U Gradišću je ovput pri izbori bilo već mandatov za podiliti nego još 2007. ljeta

Pri nediljni izbori za općinske savjete i načelnike širom Gradišća je bio veći broj podiljenih mandatov, ki su stali na raspolaganje, zbog većega broja stanovničtva nego pred pet ljet, 2007. ljeta. Samo u jednom selu, u južnogradišćankoj Žarnovici (Heugraben), se je smanjio broj mandatarov za dva, tako da je svega skupa stalo na raspolaganje za deset mjest u općinski savjeti. Najveć novih mjest je sada u općinskom savjetu Rasporka, kade je narasao broj zastupnikov za četira mjesta.

 

ŽELJEZNO — U prispodobi s 2007. ljetom je Socijaldemokratska stranka u hrvatski ili mišoviti općina Gradišća zgubila svega skupa 10 mandatov. Po dva mandate je zgubila u Čajti, Kalištrofu, Pandrofu, Štikapronu, Vorištanu, Vulkaprodrštofu i Žarnovici.
 
Po dva mandate je SPÖ dobio u Celindofu, Rasporku i Klimpuhu, a tri mandate su socijaldemokrati mogli osvojiti u Verešvaru.
Tagovi: 

Studentski klub Andrić – Prelog poziva na večer posvećenu Ivi Andriću povodom 120 godina rodjenja

Datum: 
sri, 10/17/2012 - 20:00

BEČ (17. oktobar) — Studentski klub Andrić – Prelog poziva na večer posvećenu Ivi Andriću povodom 120 godina rodjenja;

o nobelovcu i Napretkovu stipendistu: prof. dr. Marijana Matanović (Filozofski fakultet Zagreb);

srijeda 17. X. (20.00);

Hrvatski Centar, Beč 4.;

Schwindgasse 14.

U okviru »Kunst im Turm« Wiener Städtische Versicherungverein poziva na literaturu i muziku u turmu »Europa Erhören — Dalmatien«

Datum: 
pon, 10/15/2012 - 19:00

BEČ (15. oktobar) — U okviru »Kunst im Turm« Wiener Städtische Versicherungverein poziva na literaturu i muziku u turmu »Europa Erhören — Dalmatien«: Mercedes Echerer, Florentin Groll i Bečkom kapelom Čužov;

pozdrav dr. Günter Geyer;

pand., 15. X. (19.00);

Ringturm, 20. kat, Beč 1.;

Schottenring 30;

potom degustacija vina (vinar Ewald Gruber).

Ivo Sanader u »Nedjeljom u dva« na Hrt: Igre bez granic

Od televizijskoga nastupa do zagrebačkoga suda i medjunarodne granične arbitraže. O hrvatsko-slovenskoj graničnoj kauzi kao uzroku svoje ostavke veli Sanader: „Nisam htio pristati na ucjenu ka je dolazila iz Slovenije i nekih iz Europe. O tom ću pisati u svojoj knjigi, ne željim ničim ugroziti ulazak. Nisam htio pristati na ono ča je pristala Jadranka Kosor u sporazumu s Pahorom. To je ,junction’, poveznica a to nisam htio povezati. Ufam se da na osnovu toga Hrvatska neće ostati bez dijela mora, ods. nacionalnoga teritorija. (I ne .../to nije magla ka skriva pravi uzrok odlaska).

 

Tagovi: 

Skupno protiv ksenofobije i rasizma

U okviru Comenius-projekta su zastupniki gornjopuljanske gimnazije od 25. do 30. sept. boravili u Puli. Partnerske škole iz Beča, Hrvatske, Rumunjske, Poljske i Češke ćedu se u dojdući dvi ljeti sa svojimi školari/cami na intenzivan način baviti ksenofobijom. U centru djelovanja stoji ne samo istraživanje i analiza ksenofobije i različnih načinov diskriminacije, nego i prezentacija rezultatov širjoj javnosti i to pred svim putem novih tehnologijov i audio materijala.

 

 

Tagovi: 

Gradišćanski Hrvat Pavao Žulić i rimski dodekaeder za Zagreb

VELIKI BORIŠTOF — Kuga u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i Znanstvenim Institutom Gradišćanskih Hrvatov poziva na otvaranje izložbe »Rimski dodekaeder u Zagrebu (1862. - 2012.)« subotu, 13. oktobra 18.30 uz muzičku pratnju kuginoga tamburaškoga sastava Stara dob.

 
29. maja 1862. lj. je tada zapadnougarski Hrvat Pavao Žulić iz Cimofa (Hof am Leithagebirge) darovao geometrijsko tijelo iz dobe Rimljanov — ko ima 12 peterokutnih pločov s različno velikimi prebušenimi škuljami, Arheološkom muzeju. Brončani dodekaeder (od koga se do danas nije moglo otkriti čemu je služio) — su našli izmed sel Cimof (Hof) i Cundrava (Au) u 1830. lj. Znanstveno će o izložbi govoriti ravnateljica muzeja Jaqueline Balen, a Jurica Čenar će predstaviti darovatelja profesora kemije Pavla Žulića.