Kad se vani usiganjaju temperature, ki dan će biti vrućiji, nas ne tribaju bockati još i tjelovne kaprice. Ako ipak, ćedu nas sljedeća domaća vračtva sigurno opet ozdraviti. Ona su nam pri ruki, a uzato su i lakocijena.



Sunčana    opeklina

Polašćina: Ocat

Ocat sadrži octenu kiselinu -- jednoga od sastojkov aspirina. On more smiriti boli, upalu i svrbež. Namočite nekoliko listov papirnatih ručnikov (Küchenrolle) u octu i vrzite je na opaljena mjesta. Neka ostanu onako dugo, dokle se ne osušu. Po potriboći ponovite to.



Osip od vrućine

Rimljani su šikano iskoristili kulturna dostignuća onih narodov, ke su osvojili, osobito kulturu Grkov i Etrušćanov. Cvijeće su manje posvećivali bogom, već sebi. U republikanskom Rimu su vojnike kitili vijenci od rož. Rože su bile znak muške hrabrosti, iako su sprvine bile simbol ljubavi i slave. Vijenac od rož nosili su, da bi je ofriškao pri jilu i tancu. Prilikom bakanalijov (Bacchanalien), festivalov vina, ki su bili posvećeni bogu vina Bakusu, su ulice kinčili rožami, još i stelje su si sipali rožnimi cvijeti. Latice rož su stavljali u vino i od njih načinjali žele i med.

Nikada. To nije zdravo. Jasno, to je seksi. Samo za odredjene prilike. Ako žena ima lipe noge. Tako suprotna su mišljenja o tom, je li žene neka nosu visoke petice, šteklje kot velimo. Tajna, zbog čega nije otkrita. Med žen-skimi slabosti su cipeli na vrhu top-liste. Muži nikada nećedu razumiti miljahnu vezu, ka postoji med svakim parom cipelov i njeve vlasnice, a nećedu razumiti ni, zač ih žena nikada ne more imati preveć. Cipeli su jedan od najstarjih ljudskih izumov (Erfindung). Prvo su primitivno izgledali, bili su od trave, kože ili krzna (Fell).

Gdo najde ditelinu s četirimi listi, onoga čeka srića, se veli. To staro vjerovanje ima svoje korene u Irskoj, kade je sveti Patrik uz pomoć trolisne diteline Ircem razlagao Presveto Trojstvo. Još danas je ditelina u Irskoj irsko-keltski nacionalni simbol. Postoji oko 300 vrsti diteline, čije latinsko botaničko ime glasi Trifolium. Sama rič Trifolium asocira na činjenicu da je raslina trolisna. Najti ditelinu s četirimi listi je srića. Kad joj zraste četvrta list, su u samoj raslini mutirali geni. U tom slučaju more ditelina razviti do 18 srcolikih listov (herzförmige Blätter).

Na početku kršćanskoga hištva su partneri rekli DA jedan drugomu i se odlučili ljubiti se tako kot je rečeno u Pjesmi ljubavi (1. Kor 13,4): „Ljubav je strpljiva, dobrotivna; ljubav ne zavidjuje, ne hvali se, ne zvišava se; ne čini, ča se ne dostoji, ne išće svoje, ne razdražuje, ne misli o zlu, ne veseli se krivici, a veseli se istini. Sve podnaša, sve vjeruje, u sve se ufa, sve trpi. Ljubav neće nikad prestati.” Važno je ujedinati se na hijerarhiju temeljnih osvidočenj, na priliku: Nam je srićna familija već vridna, nego karijera u zvanju.

Misec svibanj/maj je od davnine poznat kot misec ljubavi i porukov. Ali u zadnji desetljeći pari sve manje biraju hištvo za oblikovanje njevoga skupnoga žitka. Ča je uopće hištvo? U Starom teštamentu je ono imalo društveno i etičko-moralno značenje. Premda je ono trizno gledano pravno opečaćena gospodarska zajednica, je ono polag Biblije i mjesto ljubavi i strahopoštovanja, kade jedan drugoga obogaćuje.

Bečki Kurier je 30. aprila citirao dugoljetnoga gospodarskoga poslanika Gospodarske komore u Zagrebu, Petra Hasslachera, ki u vezi s Hrvatskom govori o znatnoj korupciji i da će se očekivani pristup Hrvatske od 2012. ljeta odrinuti još dvoja ljeta. To da je nek pravo onim, ki još kanu „sipati pineze“. EU da ne kani akceptirati da u još jednoj zemlji cvate korupcija kako je to slučaj s EU-članicami Bugarskom i Rumunjskom. Na Dan djela, 1. maja su objavljeni podatki o šparnom programu za Grčku. U slučaju da to štima onda je Grčka med prvimi ča se tiče korupcije.

Perunika, lilija, aleluja, se zove kod nas i iris. Kitica ima ime iz mitologije. U rodu je s gladiolom i šafranom. Ona upravo sada riva van svoj cvijet, da bi nam do srpnja/julija bila milina za naš pogled. Lišće aleluje ima oblik sablje. Cvjetna stabljika more narasti i do 1,50 m i obično ima dva do tri cvijete. Cvijet je najveć puti plav, pri dnu sa žutim ili bjelkastimi flekami, ke su prevučene lilastimi žilicami.

«Staramati KE» i nje rodbina imaju jezični problem, koga dalje davaju sljedećim generacijam: 4 od nje 6 dice i 10 od nje 24 unukov nerazumljivo mumljaju (nuscheln). Nisu u stanju naučiti se gramatiku ili strukturirati rečenice. 1998. ljeta su nimški stručnjaki Max-Planck-instituta identificirali defekt gena familije KE i pritom otkrili FoxP2-gen, ki je odgovoran za jezičnu sposobnost človika. FoxP2 je gen, komu znanstveniki pripisuju važnu ulogu pri prisvajanju jezika. U slučaju da je FoxP2 defektan, ne postoji jezična sposobnost.