Na poziv Slovenskoga prosvetnoga društva Šentjanž v Rožu (St. Johann i. Rosental) na čelu s predsjednikom Hanzijem Wieserom sudjelovao je Folklorni ansambl Kolo-Slavuj na tamošnjem Tamburaškom festivalu, koga su održali subotu, 10. julija u k&k (kulturnom & komunikacijskom centru) Šentjanž.
Hrvatsko štamparsko društvo u Željeznu je sredinom aprila raspisalo naticanje u crtanju za Gradišće Kalendar 2011. Tema ovoljetnoga naticanja je bila „Naš folklor“. Urednica ovoga godišnjaka, Ingrid Klemenčić, je izabrala ovu temu zbog Lisztovoga ljeta, 40. obljetnice utemeljenja nadregionalnoga ansambla Kolo-Slavuj i 50. obljetnice Tamburaškoga orkestra Štikapron.
U okviru Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču u suradnji s Hrvatskim centrom Ðuro Vidmarović je srijedu, 30. junija u bečkoj Schwindgasse zaintesresiranoj publiki referirao o književniku i pjesniku Jurici Čenaru. Tema predavanja je bila „Jurica Čenar — modernist medju hrvatskim književnicima u Gradišću“.
Vrlo uspješna, da ne velimo zapravo senzacionalna je bila premijera američkoga mjuzikla s jačkami i hrvatskimi crtami a još već melodijami »Sugar« petak, 2. julija u Mjenovu. Mlada inicijativa je prilikom 25. obljetnice postojanja po prvi put pozvala na produkciju pod vedrim nebom u adaptiranom i preuredjenom vrtu staroga farofa. Tri misece dugo su se Mjenovci pripravljali i probali ov mjuzikl a pri priprava je pomagalo oko 60 ljudi.
Daleko prik 400 ljudi je bilo na premijeri a dan kasnije, subotu nije puno falilo na 400.
U seriji prinosi za povijest književnosti u Hrvata u okviru izdavačke djelatnosti Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga centra P.e.n.-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, Zagreb izašlo je drugo i prošireno izdanje Benčićeve knjige »Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas«. Knjigu je izdao Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov. Jur pred već od deset ljet je izašlo prvo izdanje ove knjige. Sada je akademik Nikola Benčić aktualizirao pojedine prikaze i nadopunio s teksti o književni tendencija u zadnjih deset ljet kao i o novi svoji spoznanji.
DEVINSKO NOVO SELO — Prve veze med Hrvati iz Slovačke i Austrije u noviju dob su bile pismene, naime 1966. ljeta. Jur pokojni Ludvik Vlašić iz Novoga Sela je kontaktirao Martina Prikosovića iz Beča. Po osobni dogovori tadašnjega predsjednika Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču Martina Prikosovića i zastupnikov športskih organizacijov počeli su prvi posjeti i osobni sastanki Hrvatov iz Beča i Slovačke. Bečani su došli s igrokazom i plesačkom grupom i nastupili su u Hrvatskom Jandrofu, Devinskom Novom Selu i Čunovu kako su i nogometaši igrali prijateljske utakmice.
U Beču djeluje društvo R(ij)eč-boja-ton i ima kao cilj širiti kulturu a pred svim i likovnu umjetnost, književnost, glumu, muzičku i fotografiju pretežno i narodov ke ujedinjuje isti ili bliski jezik. Društvo djeluje pred svim u austrijskoj metropoli Beču a skupa s nekoliko entuzijastov u 2005. ljetu je Jadranka Klabučar Gros utemeljila ovo društvo. Nedavno je predstavila svoju zbirku pjesam, prvenac »Jesen u kosi« u ega: frauen im zentrum u bečkoj Widndmühlgasse. To je poznato mjesto susreta žen i sa ženami a bečke žene u Spö-u se vrlo ponosu s egom.
HRVATSKI ŽIDAN — Društvo gradišćanskohrvatske mladine u Ugarskoj je jur po drugi put pozvalo mlade tamburaše na ov festival, koga su organizirali lanjsko ljeto po ideji Kristijana Čenara. U domu kulture je predsjednik društva, Rajmund Filipović mogao pozdraviti tamburaše iz Petrovoga Sela, Narde, Židana i Koljnofa. Kako je i sām organizator rekao, nažalost ovoga ljeta nisu imali toliko grup niti gostov iz Slovačke ili iz Austrije kako su to bili očekivali.
Urednik i moderator hrvatske muzičko-zabavne emisije Hrvatske radio televizije Hrt »Lijepom našom«, Branko Uvodić je povodom cjelodnevnoga snimanja u Gradskoj dvorani u Beču subotu, 22. maja, jur dan pred tim došao u Gradišće, da snimi hrvatske motive za ovu emisiju. Kako smo jur pisali u Hrvatski novina, Uvodić je snimio u Cogrštofu i okolici. Puno motivov je našao kod vinara Mate Klikovića i u njegovom podrumu. Uza to je snimio i okolicu Cogrštofa sa spomenikom vinovoga zrna usko na klimpuškoj medji. Odanle se vidi i cijela regija. (uredn.)
Velike priredbe s puno organizatorov a s još puno već sudionikov su uvijek problematične. Krilatica „puno ocev radja kilavo dite“ ima ča u sebi ali ne mora se uvijek prenašati jedan prema jedan. Pravoda je činjenica, da u umjetnosti isto kao i u organizaciji kulturnih dogadjajev uvijek teško projde demokracija i demokratske odluke. Dobro je poznato, da čim manje ljudi odlučuje — ali čim već zna o čemu se radi — tim bolje će nešto projti. Tako je bilo i sa snimanjem »Lijepom našom« muzičko-zabavne emisije, ku je Hrt snimio cjel dan dugo u Gradskoj dvorani u Beču.