Škola hrvatskoga jezika u OŠ Koljnof — razmjena s Hrvatskom
čet, 06/02/2014 - 11:27U gradišćanskohrvatskom Koljnofu na ugarskoj strani, u dvojezičnoj Osnovnoj školi »Mihovil Naković« sada jur treto ljeto teče projekt za podučavanje hrvatskoga jezika pomoću pedagogic iz Hrvatske. Tako su početkom januara dva tajedne dugo dvi učiteljice iz centralne škole Vukovina u Zagrebačkoj županiji podučavale koljnofsku dicu. Kooperaciju sa školom u Hrvatskoj OŠ „Mihovil Naković“ u Koljnofu je uspostavila pomoću sela Buševca, s kim imaju jur 20 ljet dugo vrlo prijateljske i djelotvorne veze. Učiteljice iz Hrvatske su podučavale u dolnji i gornji razredi predmet Hrvatski, ali i neke druge predmete, ke predavaju dvojezično, kako su to npr. pjevanje, crtanje i tjelovježbanje. Domaće učiteljice Ingrid Klemenčić, Sabina Balogh i Katica Mohos Arató su asistirale gostujućim učiteljicam iz Hrvatske ke su podučavale u tīmu.
O Prvom svitskom boju: Uštarnuta tišina – kriza u julu
čet, 06/02/2014 - 11:18Po Vidovdanu, nedilja 28. junija. 1914., je prošao cijeli misec dokle je 28. julija Austro-Ugarska (= A-U) poručila boj Srbiji. A u slijedeći dani je pol Europe bilo u bojnom stanju: 1. aug. Nimška - Rusiji; 3. aug. Nimška - Francuskoj; 4. aug. Engleska - Nimškoj; 6. aug. A-U Monarhija-Ruskoj, 6. aug. Srbija-Nimškoj, 7. aug. Črna Gora - A-U Monarhiji, 7. aug. Japan - Rusiji. Ugarska, med njimi i zapadnougarski Hrvati su, uštarnutom tišinom čekali na dogadjaje. Nije to bila normalna tišina u očekivanju, u tišini se je ćutila nervoza, nestrpljivost na sve strani. Na van se je sve dogadjalo po starom ali Naše Novine (= NN) donašaju imena regrutov kod pukanja.
U Zgarebu otvorio Ugarski (kulturni) institut
čet, 06/02/2014 - 11:14Ugarski institut svečano je otvoren 3. januara u središću Zagreba i tako se pridružio ostalim ugarskim kulturnim centrom otvorenim u 17 zemalj diljem svita, od Beča, Pariza, Berlina, Talina, Rima, Moskve pa sve do New Yorka i New Delhia. „Otvaranjem ovoga instituta otplaćujemo svoj stari dug Hrvatskoj jer su brojni Ugarski instituti jur dugo prisutni u brojni zemlja“, izjavio je potpredsjednik ugarske vlade i ministar javne uprave i pravosudja Tibor Navračić (Navracsics), istaknuvši da Ugarsku i Hrvatsku vežu „stoljetne veze, medjusobni uticaji i prožimanja“, ali da se oni još moru produbiti. Prominentna adresa instituta usred Zagreba je Augusta Cesarca 4-10.
35 ljet Hrvatski radio u ORF-u
čet, 06/02/2014 - 08:3322. januara 1979. ljeta, dakle pred 35 ljet je ORF po prvi put emitirao radio-emisiju za Hrvate u Gradišću. Ewald Pichler je ončas oblikovao skoro 40 minut dužičku reportažu o svadbi u Stinjaki. Ta prva emisija s naslovom „Kennwort: Hrvati“, bila je dvojezična.
BEČ/ŽELJEZNO — U prvoj hrvatskoj emisiji na radiju ORF-a o piru, svadbi zaručnjak je pri emisiji bio Franz Grandić, zaručnja Rozvita Kirišić. Hižniki se još danas rado spominjaju na dan svojega pira. „Ja sam veljek bio za to, da se pirovna tradicija Hrvatov na Stinjaki predstavi ljudem i bilo je interesantno prvi put čuti hrvatske riči i jačke na radiju“, je rekao Franz Grandić, ki još danas rado sluša hrvatske emisije na radiju.
Zamjenik župana s predstavniki Hrvatske gospodarske agencije iz Gradišća
sri, 05/02/2014 - 08:18Pandiljak, 27. januara je u Županijskoj palači u Varaždinu upriličen prijem za delegaciju Hrvatske gospodarske agencije u Gradišću (HGA), a četveročlanu delegaciju je primio zamjenik župana Varaždinske županije Alan Košić sa suradniki, pročelnikom Upravnoga odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Martinom Hajdinjakom i direktorom Agencije za razvoj Varaždinske županije Nikolom Kučišem. Hrvatsku gospodarsku agenciju i nje djelovanje predstavili su člani uprave Thomas Tomšić i Klaudija Paulič tr ekspert za obnovljive izvore energije Franjo Jandrišić i ekspert za poljoprivredu Herman Herić.
Ča si moremo odgledati od kloštarskoga žitka?
sri, 05/02/2014 - 07:59Pred oko 1.500-imi ljeti je utemeljitelj reda benediktincev, Benedikt iz Nursije (480.-547.), isformulirao pravila redovničkoga žitka, ka su tako iskušena, da valjaju i dandanas. Ona sadržavaju moderne mudrosti za jednostavan i ispunjen žitak.
Lijenost ni pred jedan i pol tisućljeća nije bio kavalirski delikt. Za Benedikta lijen človik ne prihvaća obaveze, nego velik dio dužnosti ostavlja drugim i tako koncem konca živi na njeve stroške. Gdo se na ta način ugiba problemom, on nima vlašće orijentacije. Rješenje glasi: Odložiti pasivnost i angažirati se!
Ste znali? - Nosit ćemo na protuliće uske hlače…
sri, 05/02/2014 - 07:57Hlače su neizostavan dio prateži. Za to, da neke hlače nosimo već tokom zimskih, a neke tokom ljetnih misec, je odlučujuć materijal. Ali ako se pod ljetne hlače obličemo teple leggingse, je moremo nositi i zimi. Tako nekomplicirana je momentano moda. Hlače moremo kombinirati za različne prilike, bilo za svetačne, bilo za casual evente. U zadnjem vrimenu se od modelov ističu uske hlače. One su se prilagodile skoro svakomu stilu. Poznati military look je znak za rebelsku generaciju, ka svojom pratežom kani biti socijalkritična i nosi pratež kot soldati u vojski.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 374
- 375
- 376
- 377
- 378
- …
- sljedeća ›
- zadnja »