KIBU je pred kratkim izdao CD s reprezentativnim izborom skladateljskoga stvaranja Štefana Kočiša. CD s 13 kompozicijov je izašao u seriji „Gradišće i nje skladatelji“.

Gornje Šice – Najnoviji proizvod Društva skladateljev i interpretov u Gradišću (KIBU) pod peljanjem predsjednika Thomasa Marije Monettija pruži pregled o dugoljetnom umjetničkom stvaranju rodjenoga Dolnjopuljanca i istaknutoga zborovodje, kantora, aranžera, glazbenika i kompozitora Štefana Kočiša (92). Njegovo glazbeno stvaranje siže od crikvene muzike, prik svitske glazbe ča do narodnih hrvatskih jačak – svejedno je li za soliste, zbore, orkestre ili odredjene muzičke skupine.

13 jačak od narodnih do crikvenih

Na ovom CD-u, uza ki je izašla i vrlo informativna i dost opsežna knjižnica o samom kompozitoru Štefanu Kočišu je na primjer objavljena i pred svim u sridnjem Gradišću poznata narodna jačka Naša mat su rekli u aranžmanu Štefana Kočiša, ku je 1960. ljeta sām snimio a izveo ga je zbor Krug Miloradić, ki je Štefan Kočiš peljao od 1955. do 1972. ljeta.

Na CD-u se more najti i Kad je Marija za mezzosopran i gudače ili Zdrava Divica (stavak Marijanske jačke). Daljnji primjer za stvaranje na hrvatskom jeziku skladatelja je jačka Sunce gine iz 1987. ljeta, ku je komponirao Štefan Kočiš za zbor po tekstu Mate Meršića Miloradića. Kao kasniji primjer glazbenoga stvaranja Štefana Kočiša je publicirana njegova kompozicija Pjesma sestre sunce iz 2016. ljeta u interpretaciji ženskoga ansambla Pujanke.

Štefan Kočiš, ki od 1943. ljeta neprestano vrši kantorsku službu u domaćoj Dolnjoj Pulji, početo od 2. Vatikanskoga koncila, kada je Rim dozvolio liturgiju maše i na dotični zemaljski jeziki, crikvene jačke su se pojavile i na hrvatskom jeziku Gradišća.

Uska veza s Lászlóom

Kočiš je tada bio u stalnom kontaktu s tadašnjim dijecezanskim biškupom ddr. Štefanom Lászlóom i glavni odgovorni za stvaranje crikvenih jačak na gradišćanskohrvatskom – jeziku, ki je biškup László u Rimu mogao usidriti kao liturgijski jezik. Od tada Hrvati imaju dva liturgijske jezike, ča je jedinstveno u povijesti Katoličanske crikve, da jedan narod ima dvi varijante svojega jezika kao liturgijske jezike.

Kočiš je do sada komponirao ukupno 18 hrvatskih maš, osam hrvatskih ordinarijev i druga zborovna djela. Tim je jedan od najistaknutijih stručnjakov za sakralnu muziku u Gradišću a priznat, poznat i cijenjen je i dalelo prik zemaljskih granic.

Brojni gradišćanski interpreti zastupani

Na spomenutom nosaču zvuka »Burgenland und seine Komponist*innen« na ukupno 13 snimkov moremo čuti Sridnjogradišćanski učiteljski zbor, folklorni ansambl Krug Miloradić, J.M. Hauer-Ensemble, Orchester der Kunstuniversität Graz – Institut Oberschützen, Elisabeth Kulman i prošireni Haydnquartett, Klaudiju Fellinger i ženski vokalni ansambl Pujanke, Eichendorff – Bläser- quintett Wien, Triopolis, Company of Music kao i samoga Štefana Kočiša.

Ukupno moremo najti 71:19 minut muzike na ovom nosaču zvuka, ki je ne samo homaga na skladatelja i zborovodju Štefana Kočiša, nego je i presjek kroz vrhunsku sakralnu muziku u Gradišću ne samo na nimškom, nego i hrvatskom jeziku. To je i vridan dokument i hrvatske kulture na ovom prostoru, komu se mnogi divu i zbog njegove mnogostrukosti i mnoštva jezikov, kulturov i identitetov.

Petar Tyran