DUBROVNIK/STUTTGART-WEIMAR — U novoj 3. nakladi velikoga (17-sveščanog) Kindlerovoga leksikona književnosti (Kindlers Literaturlexikon; KLL) iz 2009. lj.  izašao je i novi članak o Iva­nu Gunduliću kao o („čisto“) hrvatskom piscu, tako da Matica Srpska (i ostali) nećedu mo­ći „prodati“ na zapadu Gund­u­lića kao srpskoga pjesnika. Ov­de je još i navedeno mjesto ro­djenja i smrti kako sada slijedi: „Du­brovnik (Kroatien)“. 

 

Za opću literaturu o njemu navedena je: D.(unja) Fališevac… Comparative Studies in Croatian Literature, Hg. (=Izd.) M. Beker, 1981… Prikazana je poema „Suze sina razmetnoga“ za ku na početku stoji da je pi­sana: „kroat.“ tj. hrvatski,  kao i ovo: „Das… Poem zählt zu den wichtigsten Werken der kroatischen Barockdichtung…“ 

 

Zatim o inspiracija: „…kro­atische Barokdichter…“ tr da je dao: „…einen innovativen Schub in der älteren kroatischen Literatur“. Napisali: Klaus Detlef Olof/Vesna Cidilko. 

 

Zatim je prikazana „alegori­čna pastirska drama »Dubravka« i ova je naravno pisana:  „kroat.(isch)“. A ona (je): „… in den 1880. Jahren noch ei­nen beachtlichen Erfolg auf kroatischen Bü­h­nen erlebte...“/dokle srpskim „pozorištima“ nije ni padalo na pamet izvoditi ne­što takovo (nap. priređivača = J.S.). Napisao: Reinhard Lauer, a u popisu literature ćemo najti i ovo nimško izdanje: Ivo Fra­n­geš, »Geschichte der kroatischen Literatur«, 1995. Onda dolazi „nedovršeni ep… »Osman» pi­san ta­kaj: „kroat.(isch)“.

 

Ov­de se on uspo­re­djuje s klasičnim na­zivom „dalmatinische Literatur“ i sl., ali pred kraj članka se kaže da je: „von grundlege­n­der Bedeutung für die Entwicklung der dichterischen Sprache im kroatischen Barock. In der ersten Hälfte des 19. Jahrhunderts fanden die Dichter der ‚kroatischen Wiedergeburt’ im Osman ein sprachliches Muster und ein Vorbild für ihre eigenen ethisch-politischen Grundsätze im Kampf des kroatischen Vo­l­kes um seine Selbstbehauptung. Bis ins 20. Jahrhundert hinein spielte das Epos eine wesentliche Rolle im literarischen wie im ideologischen Diskurs der kroatischen Literatur, bis hin zu Miroslav Krležas Balade Petrice Kerempuha (1936), in dem Gundulićs Leitmotiv der ‚rota fortunae’ (Rad der Fortuna) kri­tisch zitiert wird.“ Napisali: Rafo Bogišić/Andrea Mayer-Fraatz, a navodi se nimško iz­danje — Die Osmanide, Türkisch-idyllisches Epos, 1918, K. v. Pommer-Esche; literatura: H. Bothe, Untersuchungen zur Gattung des »Osman« von Ivan Gundulić, u: Ost und West. Frankfurter Abh. z. Slavistik, 1966; Z. Zlatar, The Slavic Epic, Gundulićs »Osman«, 1995.

(Josip Seršić)