Povjesničar pravi dvor. savj. dr. Feliks Tobler je 9. maja svečevao svoj 70. rodjendan. Rodjeni Rasporčan je po studiju povijesti i germanistike od 1974. ljeta na Sveučilišću u Beču, za ko vrime je bio angažiran i u Hrvatskom akademskom klubu a uza to i u Komitetu za prava gradišćanskih Hrvatov, 35 ljet dugo bio zaposlen u Zemaljskom arhivu u Željeznu. Feliks Tobler je znatno pridonesao ugledu i razvitku ove institucije i dokumentiranju gradišćanskohrvatske povijesti. Popis Toblerovih publikacijov obuhvaća danas 85 naslovov.
RASPORAK — Jedno težišće Toblerovih istraživanj je rana povijest današnjih gradišćanskih Hrvatov. U Zagrebu je 1995. ljeta izašlo standardno djelo »Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata«, pri kom je Tobler sudjelivao kao jedan od autorov i kao peljač projekta iz Gradišća. Skupa sa znanstveniki Gezom Pálffyjem i Miljenkom Pandžićem je Tobler sabirao originalne dokumente o naseljenju Hrvatov u zapadnu Ugarsku i susjedna područja u 16. stoljeću, ke je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar 1999. lj. izdao u knjigi.
Tobler je napisao i knjigu o Hrvati matrštofskoga kotara. Povjesničaru Mirki Valentiću je pomagao pri sastavljanju velike izložbe o gradišćanski Hrvati ku su kazali u različni dijeli Hrvatske i kašnje u Željeznu. Suradjivao je i pri Simposionu Croaticonu, koga je organizirao Hrvatski akademski klub. Svoju disertaciju je bio posvetio povijesti domaće općine Rasporak. U zadnji ljeti se Feliks Tobler bavi upravnom poviješću knezov Esterházy.
Velik dio Toblerovih znanstvenih i popularnoznanstvenih djel je otiskan u Gradišćanski domovinski listi, u ki on publicira i po svojem umirovljenju 2008. ljeta.
Feliks Tobler nije bio niti je danas u mirovini povjesničar, arhivar povidajkov i mitosov, predajov i zmišljenih štoric, nego čvrsto stoji na historijskoj spoznaji iz dokumentov i tako bliže stvarnoj istini od drugih štoričarov. Tako mu je i uspilo korigirati nekoliko zakorenjenih zabludov naše narodne, idealizirane predaje — je pisoa Nikola Benčić o jubilaru uoči njegovoga umirovljenja pred točno deset ljet.
Zasluga povjesničara i arhivara Toblera leži upravo u tom, da je konzekventno, znanstveno potkovano, najboljom akribijom upeljao tematiku gradišćanskohrvatskoga naroda u opću gradišćansku i austrijsku povijest i zato zadobio veliki ugled med povjesničari sridnjoeuropskoga prostora. Tim je nepobitno dokazao, da je i naš narod ravnopravni izgradjivač ovoga pograničnoga prostora.
(ured.)