Za nami je prvi vikend „nove” protulićne kazališne sezone. Veljek u dvi seli sjevernoga Gradišća, u Klimpuhu i u Novom Selu su pozvali na zabavne igrokaze. Govoriti odnosno slušati poldrug ili još i dvi ure isključivo hrvatski jezik je u današnje vrime pravi luksuz i istovrimeno važna jezična vježba odnosno čvršćenje toga.

Izbor kazališnih igar trpi pod tim, čujemo od naših vridnih kazališnih grup, da nije dost narašćaja, a ako je, onda da je problem jezik.

Problemi s narašćajem u seoski kazališni produkcija nisu samo hrvatski problem. Kazališne produkcije iziskuju redovite, prema koncu jako intenzivne probe. Zvana vrimenskih poteškoć, ostaje uvijek pitanje, odgovaraju li sadržaji svitonazoru današnje mladine. Onde se shranja sigurno još čuda potencijala.

Hrvatskim kazališnim produkcijam se pridružuje drugi izazov. Stalno citirana aktivna jezična kompetencija već nije tako dobra. To naravno utiče na razumivanje teksta, na izgovor i na sposobnost brze adaptacije, ako se ča neočekivano minja u tekstu. Iz kakovoga optimističkoga gledišća bi se moglo reći, da su to izazovi, ne problemi i da se u svakom izazovu shranja potencijal.

Kazališće more biti odlična platforma za vježbanje odnosno učnju jezika. U gradišćanskohrvatskoj sceni su ovakove produkcije sigurno najvridnije u pogledu na jezik, na širenje rječnika ili na svisni govor na glas. Ali to ne znači, da je kazališni jezik do sada uvijek bio prirodni govor. Nasuprot, iako je hrvatski do sada za skoro svaku i svakoga bio materinski jezik, jako čuda izrazov – a to je iz jezičnoga gledišća bio ta plus za obdržanje hrvatskoga jezika – je bilo i tim našim seoskim glumicam i glumcem tudje. I oni su morali naučiti nove riči.

Kazališće bi moglo biti naša najvridnija jezična učionica. Kako to more funkcionirati pokazuje na primjer Katoličko prosvetno društvo Šmihel u Koruškoj. Oni jur ljeta dugo nudjaju dici kazališne djelaonice i redovito vježbanje. Sorbi u Nimškoj imaju još i nacionalno kazališće s različnimi djelaonicami za mlade, ke uprav potiču jezik. Da ovakovo konzekventno djelanje s mladimi rodi, se vidi u nevjerojatnom broju aktivnih Mjenovkov i Mjenovcev na pozornici, ali i Dugava iz Pinkovca ima redovito dost mladih ljudi, ki se da oduševiti za kazališće na hrvatskom jeziku.

Ali dokle Sorbi imaju vlašći nacionalni teatar je kod nas jur problem, da načelniki besplatno stavljaju na raspolaganje prostorije za nastupe odnosno da se uopće skrbi da bi postojala odredjena infrastruktura. Investicija u mladi kazališni svit bi bio vridan projekt i za strategiju naših nadregionalnih društav.

Budimo si toga hvale vridnoga djela svisni i investirajmo u narašćaj.