Jezična politika u većjezičnoj državi regulira odnos jezikov med sobom, njev status i njevu funkciju u društvu. Jezična politika more služiti čuvanju ne­ke jezične zajednice, ali ona more i potlačivati jezičnu manjinu, ako joj ograničuje hasnovanje manjinskoga jezika kot je to slučaj s gradiš­ćan­skohrvatskim u Aus­tri­ji. Nijedan Gradišćanski Hrvat ne more pojti ta­ko jednostavno na pla­cu i se pominati po hrvatsku. Dandanas si svaki premisli, je li je dostojno hasnovati hrvatski jezik.

Zač Austrijanski ustav i Državni ugovor ograničuju hasnovanje jezika?
Austrija je jednojezična država. U članu 8 Au­strijanskoga ustava je nimški jezik proglašen državnim jezikom. Polag člana 7 Austrijanskoga državnoga ugovora su gradišćanskohrvatskoj ma­njini zagarantirana odredjena jezična prava. Ali hasnova­nje gradišćanskohrvatskoga jezika je u Austriji jako ograničeno, iako je on službeni jezik. Austrija nima eksplicitnu jezičnu politiku, ku bi ostvarivala jezi­čnim planiranjem.

Ako su pravniki za zakone, gdo je pak za pravilno hasnovanje jezika?
Jezična prava se ne tiču „pravilnoga“ ili „nepravilnoga“ ha­s­novanja jezika. Jezične kodifikacije normov, jezična politika i govorna kultura nisu zada­ća pravnikov i državnih ti­jel, nego su predmet jezičnoga pl­a­niranja i jezičnih akademijov.

Gdo bi morao planirati jezik?
Glavni subjekti jezičnoga planiranja bi morali biti

1. ministarstva
2. znanstvene ustanove
3. savjetodavna tijela kot je to Duden za nimški jezik
4. vijeće za normu gradiš­ćan­skohrvatskoga jezika
5. ugledni lingvisti
6. i novinari medijev.

Ali strategija za razvitak gradišćanskohrvatskoga standar­d­noga jezika i kodificiranja njegovih normov ne postoji.

Zač ZIGH ne planira jezik?
Iako su prvi jezični planeri bili pisci gramatikov, u gradiš­ćan­skohrvatskoj manjini nijedno društvo ne investira u razvitak jezika. Još i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH), u kom je pred 11-imi ljeti napisana »Gramatika«, danas jeziku ne posvećuje onu pažnju, ka bi mu bila hitno potribna. Pred 20-imi ljeti je ZIGH uteme­ljen s ciljem planiranja gradišćanskohrvatskoga leksika. Do dana današ­njega država Austrija Institutu nije dala punomoć za to, a još mu daje potribna financijska sred­stva. Zigh je momentano jed­no od mnogih društav, ka organiziraju izlete, predava­nja, sastanke i druge kulturne termine i nima nakanjeno posvetiti se opširnomu djelu na jeziku. S utemeljenjem ZIGH-a 1994. ljeta je implementirana i Jezična komisija, ka je počela planirati leksik gradišćan­skohrvatskoga jezika. Danas ov gremij nije aktivan. U gradišćanskohrvatskoj zajednici nijedno društvo ne kultivira jezik. 

(Agnjica Csenar-Schuster)