Vjeruje se, da se je od gigantskoga glečera Jakobshavna u Grenlandu 1912. odlomio ledeni brig, ki je udrio u Titanic. Jakobshavn je momentano najbrži ledenjak na svitu, velu glaciologi. Ledenjaki se općenito gibaju ili kližu zbog gravitacije i nutarnjih deformacijov leda. Led se lako lomi. Čim deblji je led, tim veći pritisak postoji na njega i ledenjak se počne klizati. On se kliže po terenu, na kom je nastao. Kot se pritisak povećava na ledenjak, tim već se tali led.
Stručnjaki su izvidili da se Jakobshavn četire pute brže kreće nego 90-ih ljet. 2012. ljeta je dosegao rekordnu brzinu. Sada od njega odcuri 17 kilometrov u ljetu ili četiri metri dnevno.
Grenlandska ledena kapa se poslidnja ljeta tali rekordnom brzinom. Ako bi se cijela rastalila, bi se mogla povišiti razina morja za šest metrov. Glaciologi su uznemireni, da se glečeri prosječno brže gibaju na ljeto. To znači, da ledenjaki pušćaju sve već leda u morje i tako dižu razinu morja. Od 2000. do 2010. ljeta je samo ledenjak Jakobshavn povišio razinu morja za cio milimetar. U dojdući deseti ljeti će ju zdignuti još već. Ledenjaki su najosjetljiviji pokazatelji klimatskih promjenov i globalnoga teplenja.