Sunce nam je najbliža zvijezda i izvor sve raspoložive energije na Zemlji. Energija potiče od nuklearnih reakcijov u središću Sunca, kade temperatura dosiže 15 milioni °C. Pri nuklearnoj fuziji nastaje helij, oslobodjena je velika količina energije. Ova energija se u obliku svitlosti i tepline širi u svemir, a mali dio dospene i na Zemlju. Nuklearna fuzija se zbiva na Suncu oko 5 milijardi ljet, tako dugo otkada postoji Sunce. Prema raspoloživi rezerva se more računati da će se ona zbivati otprilike još 5 milijardi ljet. Potom će Sunce vjerojatno postati takozvani bijeli patuljak. Bijeli patuljki nastaju, kad je potrošeno termonuklearno gorivo (Brennstoff). Onda se mrtva jezgra počinje urušavati u sebe.
Sunce ima 109 puti veći promjer nego naša Zemlja. Ono postoji zvećega od vodika (Wasserstoff, 92,1%) i helija (7,8%) uz samo 0,1% težih elementov. Temperatura na površini Sunca iznosi oko 5.500° C. Zemlja se obraća okolo Sunca. No eliptična staza je uzrok da varira udaljenost Zemlje prema Suncu.
Početkom siječnja Zemlja dolazi u točku, ka je najbliža Suncu (perihel), a početkom srpnja u točku najdalju od Sunca (afel).