»Po dugoj cesti« se zove nova zbirka pjesam rodjenoga Petrovišćana Lajoša Škrapića. Hrvatska samouprava Petrovoga Sela mu je izdala ovu knjigu, ka sadržava sabrana djela pjesnika i emeritiranoga profesora fizike na sveučilišću u Budimpešti. Lajoš Škrapić (74) s 40 ljet počeo je pisati pjesme na svojem hrvatskom petroviskom govoru.
Na svetak Neoskrunjenoga prijeća. 8. dec. u Koljnofu u domu kulture Hrvatsko štamparsko društvo je predstavilo najnoviju knjigu Hštd-a zbornik »Augustin Blazović — književnik, dušobrižnik«. Knjigu o benediktincu, ki je bio već od pol stoljeća dugo dušobrižnik grad. Hrvatov u Beču, i književniku dramatičaru kao i pjesniku Blazoviću (1921.- 2004.) je uredio njegov bratić Mirko Berlaković. Zbornik o Augustinu Blazoviću je ljetna knjiga Hštd-a za 2012. ljeto a dostat će ju svaki član.
TRAJŠTOF/BEČ — Dugoljetni peljač Tamburice Trajštof, Oto Kuzmić, je 17. decembra primio »Zlati časni znak za zasluge za Republiku Austriju«. Kuzmić je ovo visoko državno odlikovanje primio za dugoljetni angažman na području hrvatske kulture u Gradišću, a posebno za velik posao koga je napravio za tamburašku muziku i za sviranje na tamburi u domaćem Trajštofu.
U okviru »Hrvatskoga dana« 29. decembra u Čunovu (Slovačka) je bila prezentacija dvojezične, hrvatsko-slovačke knjige, monografije o selu »Čunovo naše selo/naša obec« čiji su autori sin sela dr. Jive Maász i Jožef Malinarić iz susjednoga Rosvara (Rusovce). Knjigu je predstavio Petar Tyran a muzički okvir su dali Jurica Maász i Rado Janković ml. na klaviru kao i Čunovski tamburaši. Po prezentaciji su zasvirali domaća grupa Mustang i Štrabanci iz Koljnofa.
ČUNOVO — Jive Maász je sabirač i autor (skupa s Jožefom Malinarićem) dvojezične knjige, monografije »Čunovo naše selo/naša obec«. Kako je u svojoj recenziji o knjigi rekao Petar Tyran „Veliko je veselje i radost a još veće je zadovoljstvo, da je Maász svojim Čunovcem na jednu stranu, da je Hrvatom u Slovačkoj na drugu stranu, da je cijeloj gradišćanskohrvatskoj zajednici na tretu a ne na zadnje i cijeloj hrvatskoj zajednici širom svita na četvrtu stranu napisao i poklonio uvu knjigu.
KISEG — Kiritof Sv. Emerika jur ljeta dugo je u Jurišićevom gradu povod i za Hrvatski dan, za skupnu sv. mašu i polaganje vijenca pred spomen-pločom Mate Meršića Miloradića. Nije to bilo ni ljetos drugačije, s tom malom razlikom da je ov svetak još polipšao deseti rodjendan hrvatskoga zbora Zora.
U subotu, 3. novembra, su se vjernikom pri dvojezičnoj maši obrnuli dr. Anton Kolić, farnik Ratištofa i židanski farnik Štefan Dumović. Sv. mašu je muzički oblikovao zbor Sv. Emerika, pod peljanjem i kantoriranjem Mirka Berlakovića.
P. Palković
BORTA — Ministar življenja i okoliša di Niki Berlaković pred kratkim je dodilio »Znak okoliša« gradišćanskoj uzornoj tiskari Schmidbauer u Borti. U medjuvrimenu jur 2.770. produktov i uslug nosi ov „Hundertwasser-Label“. Ministar Berlaković je odlikovao tiskaru Schmidbauer ovim austrijskim znakom okoliša zbog toga, jer ovo poduzeće uzorno, peldodavno djela u korist ekologije, je na najnovijem stepenu tehnologije i čuva uza to i okoliš i je tim preteča „modern green economy“. Bortanska tiskara Schmidbauer je druga najveća tiskara arkušev (Bogendruckerei) Gradišća.
ŽELJEZNO — Uska suradnja prik granic nudi nove šanse za regiju. O tom se je mogao uvjeriti i zemaljski poglavar Hans Niessl, kad je skupa s predsjednikom regionalnoga saveza Lajta gaji-Niuzaljsko jezero dr. Haraldom Ladićem i načelnikom Cundrofa zem. zastupnikom Wernerom Friedlom imao mogućnost da vidi kako napreduje projekt »Servus Pontis« i »Kanu Lajta«.
Suradnja prik granice sa Slovačkom je u završnoj fazi, a u pogledu na kooperacijski projekt s Ugarskom (»Kanu Lajta«) se još djela punom parom, i neka bude gotov do protulića o. lj. je izjavio Ladić. (ur.)