»Dan spomenika 2018.«: diliti drago­cje­nosti u »Ljetu europske kulturne bašćine«

Petar Tyran

Europska unija proglasila je ljeto 2018. »Europ­skim ljetom kulturnoga nasljedja, jerba«. Ovo temat­sko ljeto neka stvara svist i razumivanje za europsku p­o­vijest u europske vridnosti i neka ojača europski identitet. Cilj je svih mjerov u ovom o­kviru, da se pokazuje na zna­čaj i važnost kulturnoga jer­ba, nasljedja odnosno bašćine za društvo i gospodarstvo i da postane svisno ukoliko ovo sve triba čuvati, braniti i načiniti pristupačnim. Osebujno se pri tom triba zgle­dati na aktualne izazove kakovi su to na primjer digita­li­za­cija, financiranje, optere­će­nje okoliša ilegalno trže­nje s kulturnimi dobri.

Na summitu u Salzburgu su se sastali i premijeri Plenković, Orbán i Kurz

Hrvatski premijer Plenković je u Salzburgu razgovarao s madjarskim premije­rom Viktorom Orbánom, susreo se je i s nimškom Angelom Merkel, austrijskim Sebas­tianom Kurzom i slovenskim Marjanom Šarecom... „Hrvatska policija je sposobna sama nadzirati našu granicu i ne tri­ba joj dodatna pomoć europ­ske agencije za nadzor granic Frontexa, ki triba bi­ti rasporedjen na prvi vanj­ski gra­nica EU“, izjavio je u sri­jedu, 26. septembra u Salz­bur­gu hrvatski premijer An­drej Plenković.

Tagovi: 

„Svaki u Europskoj uniji, uz materinski, triba znati još dva jezike“

Vijeće Europe i Europska komisija proglasili su 26. septembra europskim danom jezika sa željom jačanja svisti o raznolikosti jezikov u Europi, zbog promocije kulturne i jezične raznolikosti, ali i poticanja na učenje stra­nih jezikov. Jezikov su se spo­menuli i u Beču u Gradišću.

BRUXELLES — Europski dan jezikov obilježava se 26. septembra svako ljeto od 2001. Na ta dan se slavi jezična raznolikost kontinenta s već od 200 europskih jezikov, 24 slu­ž­beni jeziki EU-a, uključujući hrvatski, i tri pismi. Uza to, u Europi se govori oko 60 regi­onalnih i manjinskih jezikov.

Hrvati se selu u Irsku i Nimšku — a Austrijanci preteženo u Nimšku

Hrvati se selu u Irsku, Nim­šku…, a evo kamo idu gra­djani iz bogatih europskih zemalj. U sinju imigracijov u Europu s drugih kontinentov, na Starom kontinentu se dogadjaju velike seobe na­rodov izmed zemalj Europ­ske unije. Uglavnom su procesi predvidljivi: iz siromašnijih zemalj sposobni djela­či selu u potragi za sredina ka­de ćedu imati već prilik. No Europa, kao i uvijek, krije i presenećenja.