Po susretu s austrijskim kancelarom, predsjednik Hrvatskoga sabora je u Veleposlanstvu pozdravio austrijske Hrvate, ki su predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću postavljali brojna zanimljiva pitanja i iznosili probleme ki ih muču. Zastupniki gradišćanskohrvatskih i hrvatskih društav su se srijedu, 8. septembra sastali s Jandrokovićem u zgradi Hrvatskoga veleposlanstva u Beču. Med njimi su bili i reprezentanti Hrvatskoga centra u Beču, HAK-a, HKD-a u Gradišću, ZiGH-a i PAIN-a i imali su mogućnost da stavu pitanja predsjedniku Hrvatskoga sabora Jandrokoviću.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković ki je sudjelovao na 5. Svitskoj konferenciji predsjednikov parlamentov u utorak, 7. i srijedu, 8. 9. u Beču, završnoga dana svojega boravka u Beču, po kratkom susretu s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom na prijemu ki je austrijski kancelar upriličio u bečkom Austria Centru za predsjednike parlamentov iz cijeloga svita, navečer se je susreo u Veleposlanstvu RH u Beču i s predstavniki hrvatske zajednice i udrug, tr predstavniki Crikve i Hrvatov u Austriji. Prije početka sastanka s predstavniki hrvatske zajednice, Jandroković je pri dolasku u hrvatsko Veleposlanstvo dao kratku izjavu novinarom proteklih dvih djelatnih dan sudjelovanja na konferenciji, tr tema o ki želji razgovarati s austrijskimi Hrvati.

„Hrvatov u Austriji ima puno. Ovde je 50.000 (?) gradišćanskih Hrvatov i 80.000 Hrvatov ki su simo došli zbog posla ili iz političkih uzrokov u prošlosti“, rekao je Jandroković ustvrdivši: „Svi su oni za Hrvatsku iznimno bitni“.

„Hrvatska želji razvijati kvalitetan odnos sa svimi Hrvati, s predstavniki hrvatskih nacionalnih manjin, pak tako i ovde u Austriji“, napomenuo je. Posebno je naglasio kako Hrvatska želji „čim snažnije veze s njimi, posebice s mladjom generacijom, ka se sve bolje i bolje snalazi u Rep. Austriji“.

Na novinarski upit ča Hrvatska more poduzeti kako bi Austrija u austrijski škola priznala hrvatski kao zaseban samostalan jezik, a ne kao ne postojeću umjetnu jezičnu tvorevinu tzv. BHS (bosansko-hrvatski-srpski), predsjednik Sabora je odgovorio kako je upoznat s tim problemom i da službena Hrvatska jur djela na njegovom rješavanju.

„Kolegi iz Ministarstva vanjskih i europskih poslov su me na to upozorili. Uputili su notu austrijskoj strani, iskazavši nezadovoljstvo takovom odlukom“, rekao je Jandroković. Dodao je kako je potribno reći i to da Austrija financijski pomaže gradišćanske Hrvate i brine o pripadniki ove autohtone hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji, ča je vidljivo iz udvostručenih financijskih sredstav ka su im ovo ljeto dodiljena. To je komentirao Petar Tyran s tim, da su narodne grupe, zahvalne za ovo znatno podizanje potpore ali da je to zadnjih 25 ljet po prvi put u većem opsegu i da to defacto nije već u stvarnoj vridnosti nego je bila svota pred 25 ljet.

Jandroković je istaknuo kako su Hrvatska i Austrija „dvi prijateljske zemlje s puno zajedničkih interesov“, a problem ki je uočen s hrvatske strane triba riješiti.

O isti tema bilo je riči i na susretu predsjednika Hrvatskoga sabora s predstavniki hrvatske zajednice, kim je Jandroković rekao kako je Austrija i naš glavni investitor u hrvatsko gospodarstvo tr četvrti važan partner po robnoj razmjeni i po broju turistov.

„Hrvatska takaj ima snažnu austrijsku podršku za ulazak u Schengen, eurozonu i članstvo u OECD-u“, dodao je. Izvijestio ih je kako RH očekuje ulazak u Schengen 2022., a ulazak u eurozonu 2023. lj.

Osim ovih, za Hrvatsku strateških ciljev, jedna od temov bilo je i hrvatsko susjedstvo, za ke je Jandroković rekao da je važno da je „stabilno i proeuropski usmireno“.

Austrijske Hrvate je izvijestio i o kratkom susretu s austrijskim kancelarom ki je Jandrokoviću rekao kako je Hrvatska imala ovo ljeto uspješnu turističku sezonu.

Inače tema kratkoga razgovora s Kurzom bila je, ča drugo, nego pandemija koronavirusa, ka muči brojne države u Europi i svitu, jer nigdo već ne želji, niti si već more priuštiti lockdown. Ne samo Hrvatska, nego ni još uvijek relativno bogata Austrija.

Austrijski Hrvati su Jandrokoviću postavljali brojna zanimljiva pitanja i iznosili probleme ki ih muču. Med njimi je sigurno na prvom mjestu upotreba hrvatskoga materinskoga jezika u austrijski čuvarnica i škola, o čemu su iscrpno predsjednika Sabora izvijestili i gradišćanski Hrvati. Oni u Beču zamolili su ga za pomoć Hrvatske pri rješavanju priznavanja autohtonosti nacionalnim manjinam ne samo na autohtonom području kade živu ili su živili nego i u gradi kamo su se odselili i kade djelaju, živu i studiraju njeva dica, pak tako i u Beču.

Jedna od najvećih projektov Hrvatskoga centra u Beču je namjera i djelovanje u ko rist dvojezičnoga školskoga sustava u Beču na temelju državnoga školstva — i to od čuvarnice do mature. Kako je rekla Gabriela Novak-Karall, u slučaju realizacije takovoga dvojezičnoga školskoga sustava hrvatsko-nimškoga bi se lako moglo riješiti sporno pitanje BHS-a u Beču i u Austriji.

Stanko Horvat je Jandrokovića prosio za pomoć pri postavljanju spomeinka Zrinskomu i Frankopanu u Bečkom Novom Mjestu a Ewald Höld u vezi s Online-rječnikom.

Jedno od pitanja bilo je i jeli će se slijedeće ljeto održati komemoracija u Bleiburgu, nač je Jandroković rekao kako je Hrvatski sabor bio i ostati će pokrovitelj te manifestacije. „Za nas je povijesna istina izuzetno bitna i borit ćemo se da se i dalje komemori ra nastradalim žrtvam. U kom obliku to će se još viditi, jer Austrija nije sklona dosadašnjem načinu komemoracije“, pojasnio je.

„Hrvatskoj je važna briga za sve Hrvate u svitu, a austrijski Hrvati su iznimno bitni za Hrvatsku“, poručio je na kraju svojega razgovora predsjednik Hrvatskoga sabora Jandroković nazočnomu skupu, komu je domaćin bio hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić sa člani svojega diplomatskoga tīma.

(Snježana Herek)