Rodjeni Novogorac Erich Novosel je jedan od najpopularnijih umjetnikov u Gradišću i med gradišćanskimi Hrvati. Poznat i prepoznatljiv je publiki pred svim za tehniku luko-tiska, koga koristi u svoji umjetnički djela. HRVATSKIM NOVINAM je povidao o svojem umjetničkom početku, različni inspiracija i djelatni procesi kot i o svoji plani za budućnost.

Jur kot dite je Erich Novosel bio strastven slikar i velik dio svojega slobodnoga vrimena je posvetio crtanju, ča mu je konačno pomoglo razviti veću samosvist, je rekao Novosel. Kad su druga dica po njevoj „umjetničkoj fazi“ prestala s ovim hobijem, se je on dalje bavio crtanjem. Tako da je u času puberteta svojemu učitelju — ki je bio i zaposlen na Akademiji likovnih umjetnosti — u oko spalo Novoselov talenat za umjetnost i crtanje. Isti učitelj je njegovoj majki onda predložio da se nje sin neka natica na Akademiji — kade su ga odmah prihvatili.

Inspiracija mu je pri slikanju pred svim sām umjetnički proces. „Imam stvari ke me inspiriraju, ke mi daju energiju i input ali nije to, što dojde iz zvana, nego to je to, što se u procesu dogadja“, je razložio Erich Novosel. Vanjski uticaji se ipak nesmu podcijeniti. Osebujno kade i kako živi umjetnik je važno za njegovo djelo. Okolica, kot je to na primjer Zagreb, kade je prebavio neko vrime u okviru svojih studijov, pred svim ali i rodno selo umjetnika, Nova Gora, u kom je prebavio prvih 19 ljet svojega života, su za Ericha Novosela kot fundus, iz koga more vaditi. Ali ako je vanjsko preapstraktno, onda i ne postoji emocionalan uticaj na človika — to se onda vidi i u umjetničkom djelu; od toga je Erich Novosel osvidočen.

Za osobno iskustvo, predsvim ali i za buduće umjetničko djelovanje je bio Novoselov boravak u Japanu od 1989. do 1995. ljeta, isto u okviru studija, posebno mjerodavan. Kroz fascinaciju i zanimanje u erotske drvoreze, ke je upoznao u Japanu, se je počeo baviti s erotikom, ženami kot i uopće s ljudi. Za Ericha Novosela je njevo ponašanje i izgled uvid u cijeli život. Človičje tijelo za njega ali ipak ništ ne simbolizira, nego je jednostavno umjetnička realnost, ka se onda more interpretirati. Kroz studij u Japanu je stvari (u Austriji i Gradišću) počeo drugačije viditi i se je tako usudio to i preuzeti u svoju umjetnost. Djelanje sa sadjem i povrćem, odnosno lukotisak su bili takove stvari. Transformaciju od prirode u umjetnička djela su u Japanu naime perfekcionirali. Tako nije čudo, da je Novosel onde po prvi put koristio citrone i luk za umjetničke inštalacije. Sām lukotisk se ali stoprv kasnije najde na novogodišnji karta umjetnika, a za svoje slike je ovu tehniku stoprv lipo potiho preuzeo i u medjuvrimenu i etablirao. Vrimenski aspekt, odnosno prolaznost žitka, mu je kod ove tehnike jako važan: Svaki človik ima odredjeni čas na ovom svitu. Umjetnost neka zato bude ne samo za stručnjake, nego u prvom redu za ljude kim je umjetnost jednostavno važna, misli Erich Novosel. „Dobra slika je, ku si moreš pogledati 20 ljet, i ju svenek na novo moreš vidit. To je ta razlika med dobrom i čemernom slikom. Jako jednostavno“, je rekao u razgovoru s HN. Prominljivost je pri tom dobra natuknica. Ako se slika naime  ne prodaje, i Novosel u njoj vidi kakovu slabost, onda ju jednostavno tako dugo preslikava i premini dokle je zadovoljan.

Koronapandemija je umjetnost na različni razina teško pogodila. Da bi mogao rezimirati ov čas, ima Erich Novosel ali još premalo distance. Kot umjetnik, ki slika, je imao sriću da ne triba publiku, da bi mogao slikati, kot je to slučaj kod glumcev ili muzičarov. Ali prvi lockdown je on vidio kot stresan doživljaj, kad su se svi jako strogo držali mjer protiv pandemije. U isti čas je ali velik pritisak od njega otpao, kad se nisu mogle izložbe održati, tako da se je mogao koncentrirati samo na umjetnost. U drugom lockdownu je imao poteškoće ulaziti u djelatni proces. Ipak je mogao skončati različne projekte, ke je pred tim rivao pred sobom — za Ericha Novosela sve u svemu ada jako produktivan i aktivan čas.

Ipak koronapendemiju ne kani posebno uključiti u svoja djela. Ali trenutno se pred svim pripravi na dojduću izložbu u Eberavi, ka će se održati u jeseni ovoga ljeta. Zvana toga planira dojti sa svojimi slikami opet i u sjeverno Gradišće, jer onde jur duglji čas nije izlagao.

Još do 31. decembra ovoga ljeta se more zvana toga koristiti još ponuda kulturnih bonov Zemlje Gradišće. Kod kupnje umjetničkih djel gradišćanskih umjetni:c ili gradišćanskih kulturnih institucijov, subvencionira zemlja Gradišće 25% prodajne cijene. Boni za ovu akciju se moru kupiti ili online, ili na mjesti prodaje na vladi, kod kulturni centrov u Željeznu i Gornji Šica kako i na svi kotarski poglavarstvi Gradišća.