Tokom prvoga miseca je cipljeno kih 5000 ljudi u Gradišću novom tehnologijom vakcine/seruma za cipljenje protiv koronavirusa, najveći dio prez većih poteškoć.
Pred misec danom, 27. decembra su se prvi Gradišćanci cipili protiv SARS-CoV-2 u rajničarskom staralačkom domu. Jedan od dvih vračiteljev ki je cipio je bio dr. Wolfgang Fuchs, vračitelj u Velikom Borištofu. Na ov prvi termin se je oko 100 ljudi cipilo ki u medjuvrimenu imaju jur svi i potribno drugo cipljenje. Polag dr. W. Fuchsa je došlo po prvom cipljenju samo do neznačajnih reakcijov. U glavnom je to bilo trudnost i ćut slabosti. Po drugom cipljenju su bile reakcije malo jače, neodvisno od starosti. Neki pacijenti su dostali teplinu uz ćut slabosti. Po jednom, maksimalno dvi dani su bile projdene ove sasvim normalne reakcije tijela na cipljenje.
Biotehnolog dr. sc. Tamas Henics, dr. med. dodaje da ove mRNA-vakcine imaju veliku prednost ča se tiče alergijov. Na jednu stran ne moru prouzrokovati alergične reakcije, a na drugu stran nimaju postojeće alergije uticaj na djelotvornost seruma. I ako je mRNA tehnologija ča prilično novijega je sigurna. Duga ljeta je jur u upotrebi za različne simulacije. Stručnjaki vidu u njoj veliku budućnost jer se ovde ne triba djelati samim pogibeljnim virusom, nego zapravo samo s planom za jedan nepogibeljni dijel virusa. Henics bi si željio da se već od 60% svih ljudi cipi. Onda je moguć črijedov imunitet.
Štefan Emrich, PhD, MSc, stručnjak za simulaciju i matematične modele bi si željio još viši postotak. U pogledu na iskustvo s drugimi betegi vidi on zdolnju granicu za črijedov imunitet kod 80%. Zbog aktualnih poteškoć kod produkcije će se vjerojatno ov broj dostignuti stoprv na jesen pod tim uvijetom da bude i tako velik broj ljudi pripravan se dati cipiti.
Testiranje moguća alternativado cipljenja. Polag najnovijega matematičkoga modela dwh-a bi bilo teoretski moguće da se sve otvori i sve omogući a medicinski sistem bi se ne bi preopteretio. Baza ovoga modela je redovito testiranje velikoga broja ljudi i funkcionirajući contact-tracing. U Beču bi bilo pool-testiranje od 150.000 domaćinstav na dan potribno, ča bi bilo po sadašnjem stavu moguće. Važno ovde da to nisu ljudi ki se kanu pojt testirati nego slučajno odibrana domaćinstva. Zanimljivo u ovoj simulaciji je činjenica da se more broj testov smanjiti skoro za polovicu ako se kontroliraju samo domaćinstva sa školari. Razvitak bi se i znatno minjao ako se načinju kakove male preprike kot na primjer ograničen broj ljudi pri priredba ili u zatvoreni prostori. Ovo bi moglo biti lako rješenje s prilično normalnim žitkom dokle bude dost seruma za cipljenje tako dwh.
Cipljenje ne imunizira. Korona cipljenje ne imunizira protiv virusa i ne vrači prouzrokovani beteg COVID-19. Cipivo omogući da tijelo friže reagira na virus i tako prepriči težak razvitak po infekciji. Isto tako još svenek nije dokazano, je li cipljen človik već ne more prenašati virus jedan na drugoga. Pogibelj je sigurno snižena, kad cipljen človik neće imati u slučaju infekcije takovu koncentraciju virusa u sebi kot necipljen.
Različna cipiva/vakcine. Za SARS-CoV-2 vakcinu su farma poduzeća upotribili za prva dopušćana vračtva gentehnologiju. Na razliku od tradicionalnih cipiv kade se ili oslabljen ili mrtav virus injicira se kot ove nove metode samo genetička informacija predaje na obrambeni sistem človičjega tijela. Kod mRNA vakcine se predaje tijelu kratka mRNA sekvencija za izgradnju jednoga maloga dijela toga virusa ki nij škodljiv za tijelo. U slučaju SARS-CoV-2 je to špika (spike-protein), dio vanj sko ga oblikavirusa.
Namjesto da se ta špika producira u laboru i se gotova špika injicira preostavljaju to znanstveniki tijelu da načini sama i tu špiku i onda potribne ćelije za obranu. Prednost ovoga pristupa je, da se more vakcina friško producirati — a na drugu stran se more i lako reagirati na moguće mutacije. Zvana toga je produkcija lakocijenija. Jedina zanost ili falinga ove nove tehnologije je potribno hladjenje i pažljivo baratanje s vakcinom. Posebno hakljivi su proizvodi BioNTech/Pfizera kot i Moderne. Ovde triba serum temperature od -70°C odnosno -20°C. Drugačije je to kod Astra-Zenece kade je dost normalni hladilnik. To leži na drugačijoj tehnologiji.
mRNA vs. vektor. U slučaju mRNA tehnologije se ta kratka sekvencija, ka je potribna, smjesti u kugljicu punu s nano-lipidi. Ovi čuvaju mRNA, potribuju ali te niske temperature. U slučaju vektor tehnologije se ugradi mRNA u jedan drugi virus ki za človika nije pogibeljan. Astra Zeneca upotribi zato šimpanzov adenovir. Pokidob ta virus izdrži i teplije temperature se ne mora smrznuti. Poteškoće s ovom varijantom moru nastati, ako je človik došao tim „virus-taxiom“ jur nekada u kontakt. Onda tijelo zniči ta virus prije nego more predati mRNA na stanice za pomnožavanje.
Premijera za mRNA. Po prvi put se u konkretnom slučaju koristi kod cipljenja protiv SARS-CoV-2 mRNA tehnologija. Jur duga ljeta se djela na ovoj varijanti, nikada ali još nij došlo do upotrebe. Drugačije je kod vektor tehnologije. Ova se upotribljava za vakcinu protiv ebole i dengue-teplote. Sam mRNA dugo ne preživi u stanica, maksimalno 72 uri su moguće. Zato su potribna dvoja cipljenja, tako da je imunološki sistem dvakrat opterećen novim virusom (odnosno samo sa spike-proteinom) i si tako zapamti strukturu SARSCoV-2. Po prvom cipljenju postoji obramba od prilično 50%, ali stoprv drugim cipljenjem se poviši obramba na 80-90%.
Pogibelj za DNA. Sve vakcine ke su dopušćane u Europskoj uniji odnosno ćedu vrijeda biti su genetski proizvodi. Ipak ne postoji pogibelj za naš DNA. Upotribljen mRNA ostaje samo u staničnoj plazmi i ne more dojti u samu jezgru. Zvana toga mRNA i DNA kemijski nisu kompatibilni, tako ne more dojti do minjanja DNA kot se to u neki socijalni kanali širi.
Simptomi po cipljenju. Reakcije na cipljenje su jako različne. Najveći dio nima poteškoćov, ako, onda ćuti namjestu kade se je dala injekcija laku bol. Pojedini su dostali tipične simptome za gripu, ada teplinu i boli u kliću, po najkašnje dvi dani su ovi simptomi prošli. Kod cipljenja ima starja generacija i prednost prema mladjoj. Pokidob je imunološki sistem malo polaglji ne dojde do tako jakih reakcijov.
Trajanost cipljenja. Ovde se sami stručnjaki jako teško s ocijenom. Polag Tamasa Henicsa je vakcina nastala neobično friško, tako da fali dugoljetno iskustvo i testiranje. On bi si znao predstaviti da će cipljena osoba biti čuvana barem ljeto dan.