U srijedu, 20. septembra, je Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov obilježio svoju 30. obljetnicu postojanja. Ovom prilikom su suradniki Ivo Sučić i Nikola Benčić primili srebrni časni znak Zemlje Gradišće.

Bilo je davnoga 1993. ljeta kad je grupa znanstvenikov pohodila Slovenski znanstveni institut u Celovcu s ciljem osnovanja sličnoga instituta u Gradišću. Vrijeda potom su pod predsjedničtvom Joške Vlašića osnovali Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov, kratko ZIGH.

Znanstveniki i suradniki, tako je povidala sadašnja predsjednica Zlatka Gieler pri svetačnoj priredbi 20. septembra u Socijalnom centru u Trajštofu, su se naravno jur prije poznali, ali po prvi put su se definirali konkretni cilji: Istraživanje kulturnih, društvenih, gospodarstvenih, pravnih i političkih pitanj GH. Sakupljanje poveljov, povijesnoga materijala i sredjenje materijala. Priminjanje istraživačkih rezultatov. Suradnja i izgradjenje kontaktov s drugimi znanstvenimi institucijami, ke se bavu sličnimi pitanji.

Kafecka knjiga, zlatna knjiga, plava knjiga

Zlatka Gieler, predsjednica ZIGH-a od 2006. ljeta, spomenula je u svojem govoru na početku svetačnosti, da su se znanstveniki jur u osamdeseti ljeti našli u skupnoj rundi, a to za izdjelanje kafecko omotanih rječnikov. Čuda njih se je kasnije našlo u ZIGH-u.

Jedan od prvih značajnih publikacijov da je bila zlatna knjiga, ada Benčićeva Književnost gradišćanskih Hrvata u dva sveski. Nikola Benčić je u svojem govoru istaknuo važnost naroda. ZIGH da djela sve to ča je narodu najpotribnije. Vrijeda da su vidili, tako Ivo Sučić, da rječniki nisu dost za potriboće korisnikov gradišćanskohrvatskoga jezika. Odluka za plavu knjigu, za veliku gramatiku gradišćanskohrvatskoga jezika je spala 2000. ljeta po predsjedničtvom Agnjice Čenar-Schuster. 2003. ljeta je gramatika izašla, iako bi si bili predstavili već reakcijov i barem toliko oduševljenja kot ončas kod izlaska rječnikov, tako Sučić.

Jurica Čenar je pri svetačnosti dao kratak uvid u online-rječnik. 15 ljet da su samo

transkribirali postojeći rječnik. Onda da su na temelju gramatike i pravopisa izdjelali koncept za online rječnik. 2020. ljeta su ga onda s 100.000 upisov predstavili. Od ovoga ljeta postoji sad i rječnik-aplikacija za mobitele.

Svetačnost pred punom dvoranom

ZIGH je svetačnost za 30. obljetnicu postojanja održao u uhodanoj srijedi navečer, a to kot većina predavanj u prošli ljeti u Socijalnom centru u Trajštofu. Dvorana je bila dobro napunjena, predsjednica Gieler pozdravila je mlade i mlade, ki jur duglje živu. Mladi, ki još ne tako dugo živu, su naime oblikovali svetačnost.

Trajštofska dica su pozdravila publiku i razložila, ča je ZIGH, kasnije su predstavila rap o hižni imeni, koga je napisala Sabine Nagy. Med daljnjimi točkami priredbe jačio je Trajštofac Pave Vajković u pratnji Zlatke Gieler široki repertoar tradicionalnih i novih melodijov Gradišća, na koncu je publika još i jačila skupa s Vajkovićem.

Ča je narodu najpotribnije

ZIGH je, to se je na već mjesti čulo pri svetačnosti, po potriboća naroda. Uz rječnik, gramatiku i pravopis su to pred svim i različne študije, ke su izdali pod imenom Gradišćanskohrvatske študije, kih je do sada 10 i pokrivaju lingvističke, vjerske, povijesne i etnološke teme. Nadalje su sabirali hižna imena po cijelom Gradišću, a uprav djelaju na projektu biljnih imen. Ovde je jedan od važnih aspektov i čuvanje od pozabljenja.

Čašćenje za Benčića i Sučića

Glavna točka svečevanja u Trajštofu bila je predaja Velikih časnih znakov u srebru Zemlje Gradišća za dugoljetne suradnike i čvrste stupe ZIGH-a Nikolu Benčića i Ivu Sučića. Benčić i Sučić, obadva rodjeni istoga 1938. ljeta, jedan na ugarskoj strani u Nardi, drugi na austrijskoj strani u Trajštofu, su se upoznali na hodniku Slavistike u Beču, kade su obadva študirali i se sprijateljili. Odonda su skupa djelali u mnogobrojni projekti.

Benčić je kot učitelj Hrvatskoga i Povijesti na gimnaziji i na Pedagoškoj akademiji u Željezni odgajao generacije, a isto tako je svoje znanje dalje davao na Slavistiki u Beču, kade je predavao o književnosti gradišćanskih Hrvatov. Na polju literature i književnosti je Benčić osebujno aktivan. Bio je odbornik u Hrvatskom štamparskom društvu, izdao je spomenutu „zlatnu“ knjigu o književnosti, bavio se je narodnim kazališćem u Gradišću i naravno sudjelivao je u obadva sveski rječnika kot i u izdjelanju gramatike. Benčić je korespondirajući član Hrvatske akademije znanosti i još uvijek redovito objavljuje članke i študije.

Sučić je takaj zaslužio pineze kot učitelj Ruskoga i Hrvatskoga u Matrštofu. Sudjelivao je u sastavljanju rječnikov i za gramatiku je napisao koncept za molbu i si je tim dokopao uredničtva, kot je šalno spomenuo na priredbi u Trajštofu. Sučić valja kot jedan od najboljih poznavateljev gradišćanskohrvatskih dijalektov, otac je gramatike i pravopisa i čuda tekstov i kazališnih igar je u svojoj karijeri prevodio. Nadalje se je u svojoj karijeri i posvetio imenom, uredio je sveske o hižni imeni i pomagao je pri sabiranju topografskih imen.

Benčić i Sučić su po njevoj naravi primili nagrade sa odredjenom skrovnošću. Benčić je još i dodao mudru izjavu. Čašćenje da sliši cijelomu gradišćanskohrvatskomu narodu, ar je to on narod, ki je nosio i očuvao to kulturno dobro kroz 500 ljet. A oni da su samo iz toga kulturnoga dobra i iz te stvoriteljske snage črpili za svoje djelovanje.

Pri svečevanju u Trajštofu im je poslanik u Savezno vijeće Günther Kovač uprav za to črpljenje uručio Veliki srebrni časni znak Zemlje Gradišće za njeve zasluge. Nazočan je bio i hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić, ki se je zahvalio u ime Republike Hrvatske ZIGH-u i svim suradnikom za zalaganje za hrvatski jezik i im je željio i daljnjih 30 ljet savršenstva i mudrosti.

Tereza Grandić