Karikatura 27.04.2018.
čet, 03/05/2018 - 20:46P. Palković
P. Palković
U Zagrebu u prostorija Hrvatske matice iseljenika su u srijedu, 25. aprila priredili okrugli stol o Mati Meršiću Miloradiću. U centru stali su život, djelo i poslovanje preporoditelja gradišćanskih Hrvatov. Četiri referati su se bavili s pjesnikom i znanstvenikom Miloradićem i s monografijom, ku je napisao Nikola Benčić.
Austrija mogla bi već učiniti za obrambu, poštivanje i podupiranje svih čuvenih manjinskih jezikov. Komitet ministrov Vijeća Europe je konkretno imenovalo četire hitne i neodgodive točke, rekao je dr. Dieter Halwachs sa Sveučilišća u Gracu. On je zastupnik komiteta stručnjakov za Čartu regionalnih i manjinskih jezikov. Jezikom svih šest autohtonih manjin u Austriji je potribno jače podupiranje, da bi je ljudi koristili u javnom životu i u administraciji. Situacija čuvanih manjinskih jezikov da se od 2012.
„Naš je stav da triba donesti kvalitetna rješenja za manjine na razini držav kako bi se one dobro ćutile onde kade živi. Ako se dobro ćutu, ako imaju zakonski okvir ki ih štiti, onda ćedu biti lojalni gradjani i nećedu se željiti odcipiti od države u koj živu“ je rekao predsjednik Federativne unije europskih narodnosti Vincze Loránt, pripadnik madjarske manjine u Rumunjskoj i zastupnik u EU-parlamentu u Bruxellesu.
CLUJ (KLAUSENBURG/ KOLOZSVÁR) — Manjinska inicijativa upravo je ovih dani završila sa skupljanjem već od milijun potpisov, koliko je potribno da bi se oko nekoga prijedloga europskih gradjanov angažirala Europska komisija. EU je naime 2012. lj. upeljala mehanizam direktne demokracije pod nazivom »Europska gradjanska inicijativa«, a Federativna unija europskih narodnosti (Fuen) jedna je od prvih organizacijov ka se je tim mehanizmom poslužila kako bi kroz europske institucije progurala paket zakonskih prijedlogov za bolju zašćitu nacionalnih manjin.
Narodna stranka Gradišće u najnovije ima govorača za narodne grupe, Patrika Fazekasa. U izjavi za medije je u ovi dani potribovao brze korake za bolje podupiranje manjinskih jezikov. On tim reagira na aktualni izvješćaj štručnjakov o realizaciji Europske čarte za regionalne i manjinske jezike u Austriji.
U četvrtak, 3. maja se je novo konstituiralo Vijeće publike Orf-a. Gremij, ki neka čuva interese slušateljev i gledateljev Orf-a, se sastoji od ukupno 31 člana, ki zastupaju značajne društvene grupacije. Glas autotonih narodnih grup će u novom Vijeću publike biti mag. Joži Buranić od Hrvatskoga kulturnoga društva (Hkd) u kom vrši funkciju potpredsjednika za sridnje Gradišće. Buranić (50) je u toj funkciji naslijedio Karla Hanzla iz narodne grupe bečkih Čehov.
Danas ćemo umjesto naših Malih jezičnih savjetov predstaviti posebnu ponudu, ku preporučujemo svim, ki namjeravaju podučavati hrvatski u Gradišću ili Beču.
U naslovu spomenutu Ljetnu školu [Sommerhochschule] organiziraju Hrvatski studiji Sveučilišća u Zagrebu i Udruga Knezovi Krčki Frankopani. Peljačica ljetne škole je nam u Gradišću dobro poznata i cijenjena izv. sveuč. prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studijev Sveučilišća Zagreb, ka se jur oko trideset ljet znanstveno bavi Hrvaticami i Hrvati, ki/ke živu zvana Hrvatske.
U zadnjem broju Maloga jezičnoga savjetnika smo se bavili ličnimi ili osobnimi zamjenicami, ke upotribljavamo kada kanimo označiti odnos sudionika (objekta) prema subjektu, npr: Ja (subjekt) sam vidio prijatelja (objekt). — Ja (subjekt) sam ga (objekt) vidio. Danas ćemo si pogledati ličnu ili osobnu povratnu zamjenicu „se“. Kada se ona upotribljava? Nju tribamo, kada se kani reći, da subjekt vrši radnju/ djelovanje sam na sebi, npr: Kad je kucak zagledao sebe u zrcalu, se je prestrašio i počeo lajati.