Gdo još nije vidio mjuzikl u Mjenovu u izvedbi Mlade inicijative Mje­no­­vo ima još priliku petak, 13. julija (20.30) pod vedrim nebom u farskom vrtu u Mje­novu. Zapravo smo o minuli produkcija glumačkoga i mu­zičkoga kolektiva uvijek pisali u superlativu. Dakle je teško stupnjevanje, jer smo se jur koristili svih onih pri­dje­vov (Eigenschaftswörter) s prefi­ksom (Vorsilbe) „naj-“. Ali sve­nek i nanovič je oči­gledno moguće najti nove ili dodatne riči da se more izraziti odu­ševljenje, uživanje a ne na zadnje i zahvalnost za nešto ča nije svakidanje niti svako­ljetno, nego, nažalost, se dogadja samo svako drugo lje­to, zavaljujući i J. Zvonariću.

Pred općinskim domom u Celindofu su nedilju, 22. junija otkrili bistu Filipa Ka­u­šića. U Celindofu rodjeni isu­sovac bio je inicijator za ute­meljenje sveučilišća u Zagre­bu 1669. ljeta, kade je pak i troja ljet dugo službovao kao rektor. U ovom ljetu se sve­čuje 400. obljetnica rodj­e­nja Filipa Kaušića. Prilikom ove obljetnice je Općina Celindof na trgu pred općinskim domom podignula poprsje od bronce, ku je izdjelala akademska kiparica Dijana Iva Sesartić iz Solina. Iz Zagre­ba je došla brojna delegacija na čelu s vicerektoricom Za­grebačkoga sveučilišća Ivana Ćuković Bagić a takaj i vele­poslanica Vesna Cvjetković. 

Pred svim i u manjski krugi u Austriji a tim i u gradišća­n­skohrvatski krugi dobro po­znata i cijenjena muzikologi­nja sveuč. prof. dr. Uši Hemetek je dobitnica »Wittgen­steinove nagrade« za 2018. ljeto. Ovo odlikovanje Mi­ni­star­stva znanosti će dostati za nje istraživačko djelo o muziki manjin i o ulogi muzike za stvaranje identiteta. Hemetek se je bavila uz os­talo i narodnom muzikom gradišćanskih Hrvatov a ka­snije intezivno i Romov. Nagrada je dotirana s 1,4 milijuni E i je tim najviša nagra­da za podupiranje znanosti u Austriji. Uši Hemetek (61) ovimi pinezi predvidja urediti istraživački centar za istra­živanje manjin u etnomuzikologiji na Sveučilišću za muziku i umjetnost u Beču.