Na summitu u Salzburgu su se sastali i premijeri Plenković, Orbán i Kurz

Hrvatski premijer Plenković je u Salzburgu razgovarao s madjarskim premije­rom Viktorom Orbánom, susreo se je i s nimškom Angelom Merkel, austrijskim Sebas­tianom Kurzom i slovenskim Marjanom Šarecom... „Hrvatska policija je sposobna sama nadzirati našu granicu i ne tri­ba joj dodatna pomoć europ­ske agencije za nadzor granic Frontexa, ki triba bi­ti rasporedjen na prvi vanj­ski gra­nica EU“, izjavio je u sri­jedu, 26. septembra u Salz­bur­gu hrvatski premijer An­drej Plenković.

Tagovi: 

Feriju Sučiću u spomen za 100. rodjendan

Kad je 28. februara 2012. lje­ta u 94. ljetu života umro prof. vlad. savj. Feri Sučić, u Hrvatski novina broj 10. od 9. marca 2012. ljeta je pisao Petar Tyran da je „s F. Sučićem otišao zadnji velikan našega novinstva ali i književnosti i narodne gla­zbe gradišćanskih Hrvatov“. Feri Sučić ostavio je nezabo­ravne trage i slijede u knji­ž­e­­v­noj, muzičkoj a pred svim i novinarskoj sceni našega m­a­loga hrvatskoga roda i kao takovomu mu se triba neizmjerno zahvaliti i se pokloniti pred velikim umom i čl­o­vikom širokogrudnoga srca i velike duše.

Veseli Gradišćanci na festivalu »Vinkovački jeseni«

Folklorna grupa Veseli Gradišćanci iz Unde je sudjelovala pri 53. Vinkova­čki jeseni. Pri ovoj tradicionalnoj smotri tradicijske kulture hrvatskoga naroda je ljetos su­djelovalo već od 50 folklornih društav, a Undanci su zastupali gradišćanske Hrvate. Pišti Kolosar je 1974. ljeta utemeljio folklornu grupu Veseli Gradiš­ćanci u Undi i je od onda bez prekida peljač društva. U dojdućem ljetu kanu člani svečevati 45. obljetnicu postojanja, veli Pišti Kolosar. Člani društva su većinom iz Unde, ali i gr­u­pa ima člane i iz Četara, Kolj­nofa i Narde — zato se zovu Veseli Gradišćanci.

Sučićeve jačke i aranžmani su poznati i dandanas — uz njegov 100. rodjendan

Petar Tyran

Povodom 100. rodjendana Ferija Sučića ov velikan hrvatske narod­ne i novokomponirane zabavne gla­zbe u Gradišću a pri­je to­ga i ljeta dugo u Beču. Njegova Tamburica Klimpuh, ku je bio utemeljio i u koj i  s kom je djelovao i nastupao skoro pol stoljeća dugo, će se njega spomenuti uz dan njegove smrti, 30. septembra pri sv. maši u crikvi u Klimpu­hu a potom će se Općina Klim­puh spomenuti svojega velikoga prijatelja tim da će mu otkriti spomenploču pred op­ćinskom zgradom.

Sučićeva svestranost se je pokazala i na području na­rod­ne glazbe: i kao kompozitor i aranžer za tamburaške gru­pe, kao književnik i pjesnik a pred svim i kao novinar. Bio je glavni urednik Našega Tajednika (1958.-1960) i Hrvatskih novin (1960.-1968.) i dugoljetni „kalendarac“. U tom vrimenu, ali i kašnje je pokazao i dokazao da je uvijek zastupao progresivnu liniju u pogledu na jezik i da je — prem pridržanja gradi­š­ćanskohrvatskoga idioma — uvijek i težio ka književnomu standardu.