Vukman-Artner: Imerzivno podučava­nje je važno za gradišćanske Hrvate!

Pri razgovoru u Centru srijedu navečer u Beču je gost Petra Tyrana bila nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću, mag. Karin Vukman-Artner. Glavna tema je bila nova metoda podučava­nja imenom imerzija, ku su upeljali početo s ovim škol­skim ljetom na dvojezični os­novni škola sridnjega i južnoga Gradišća. Imerzija zn­a­či jedan tajedan podučavaju po hrvatsku a drugi tajedan po nimšku. Ali dosada to još funkcionira samo dijelom, je rekla nadzornica K. Vu­k­man-Artner. Počeli su na ne­ki škola sridnjega i južnoga Gradišća, dokle za sje­ver još išće praktikabilno rješe­nje. Svaka škola da si je sas­tavila koncept, po kom ne­ka se počinje korak po korak.

BEČ — Učenje zna biti dosadno, suhoparno i naporno. Ali ne i imerzijom, novom nastavnom metodom upeljanoj ovo školsko ljeto u dvojezič­ne osnovne škole u sridnjem i ju­ž­nom Gradišću. Učenje po prin­cipu imerzije, ča znači ta­je­dan dan nastave, podučavanja na hrvat­skom jeziku, a tajedan na nim­škom, je zanimljivo, motivirajuće i učinkovito, tvrdi nad­zornica za manjinsko školstvo u Gradišću mag. K. Vuk­man-Artner, ka je bila gost tribine u Hrvatskom centru u Beču.

S hrvatskim jezičnim znanjem samo četirih razredov osnovne škole smo u slipoj ulici!

Petar TyranSkoro bi mogli reći vje­ko­vječni naš problem, je školstvo, školstvo pred svim na hrvatskom jeziku o­d­nosno da podučavanje već nije na hrvat­skom u hrvatski odnosno dvojezični seli Gra­dišća a kamo li u Beču. S u­kinućem konfesionalnih, da­kle od Katoličanske crikve peljanih škol u ljeti po priklj­u­čenju današe pokrajine Gradišće novoj Republiki Austr­i­ji se je rapidno počelo sma­njivati podučavanje hrvatsko­ga jezika a pred svim i na hrvatskom. Drugi svitski boj je pak onemugućio upeljanje novoga školskoga zakona, ki je bio predvidjao podučavanje na hrvatskom u škola s do 70% hrvatskoga stanovničtva a u potribnoj mjeri na nim­škom.

Na bilu naroda i vrimena. K 80. rodjendanu akademika dr. Nikole Benčića

K 80. rodjendanu se zvećega pišu retrospektive o jubilarovom djelovanju. I kod našega slavljenika bi prez većega iskanja našli priličan broj zaslug, djel i odlikovanj. O si­m­poziju u čast Nikole Benčića prilikom njegovoga 75. rodjen­dana pisale su Hrvatske novine opširno. Jur njegov dota­dašnji opus dao bi slavljeniku pravo, da se postavi na najviši pijedestal u red s najzasluženijimi velikani našega maloga naroda. Bibliografija njegovih djel u »Zborniku o Nikoli Benčiću« spominje do 2016. ljeta 616 jedinic, a nje sastavljač Petar Tyran sām priznaje, da nije potpuna. No Nikola nije ni na mig razmišljao o tom, spla­zniti na neko visoko podnožje ili sjesti u komotni naslonjač, uzdisajući tamjan kadionic i uživajući različne hvalospjeve.

»Dan spomenika 2018.«: diliti drago­cje­nosti u »Ljetu europske kulturne bašćine«

Petar Tyran

Europska unija proglasila je ljeto 2018. »Europ­skim ljetom kulturnoga nasljedja, jerba«. Ovo temat­sko ljeto neka stvara svist i razumivanje za europsku p­o­vijest u europske vridnosti i neka ojača europski identitet. Cilj je svih mjerov u ovom o­kviru, da se pokazuje na zna­čaj i važnost kulturnoga jer­ba, nasljedja odnosno bašćine za društvo i gospodarstvo i da postane svisno ukoliko ovo sve triba čuvati, braniti i načiniti pristupačnim. Osebujno se pri tom triba zgle­dati na aktualne izazove kakovi su to na primjer digita­li­za­cija, financiranje, optere­će­nje okoliša ilegalno trže­nje s kulturnimi dobri.