M. Petir: Srbija i dalje krši prava hrvatske nacionalne manjine i predstavlja prijetnju

Na petak, 30. novembra o­držanoj mini plenarnoj sjednici, Europski parlament je usvojio Izvješće o Izvješću Komisije o Srbiji za 2018. ljeto tr Izvješće o Izvješću Komisije o Makedoniji za 2018. ljeto. Hrvatska zastu­p­nica u Europskom parlame­n­tu Marijana Petir sudjelova­la je u raspravi o obadvi izvješći tr se je kritički osvrnula na situaciju u Srbiji, a kritizirala je i postupanje EU kada je rič o Makedoniji.

Gradišćanski Hrvati i 100 ljet Rep. Austrija

Povjesničar akademik Ni­ko­la Benčić je u Kugi predavao o zapadnougarski Hrvati po raspadu Monarhije. Za gradišćanske Hrvate da je to bio veliki prelom, jer su se, ki su stoljeća dugo bili pod istim političkim, društvenim i go­spodarstvenim zajedničkim krovom, vrijeda potom našli u tri različni zemlja (A, H i CSK). Povjesničar Mihael Schreiber se je u svojem referatu bavio situacijom u 1938. ljetu, kad su iz gradiš­ćanskih sel nestali Židovi i Romi. Ljudi da su to vidili, mnogi da su bili puni straha, ali mnogi su i podupirali id­e­je nacionalsocijalizma, je Schreiberova razlaganja sa­žela dr. Gerlinde Stern-Pau­er, ka je organizirala seriju predavanj u Kugi prilikom ovoga »Spomenljeta«.

Promjene vrimena, klime i prirode ticat ćedu se i nas ovde „na sigurnom“!

Petar Tyran

Svaki dan nanovič nas uz­drma i potrese nekakova vist o prirodni katastrofa — sve već ne samo u dalekom svitu negdje, kamo nimamo veze i kade nikoga ne poznamo, nego u neposrednoj o­k­o­lici i blizini. Pravoda valja i argument, da je bilo puno tih katastrofov i prlje koč, ali za njih nismo ni dočuli a još ma­nje ih vidili uživo na televizij­skom ili računalskom ekranu. Ipak moramo priznati, da se priroda minja, da se vrime minja i da je u zadnji ljeti već čega nastalo drugačije, nego smo to od prlje bili naučni. Iako još ne znamo, ćedu li nam dojdući dani doprimiti sniga ili samo godine: Bijelih Božićev jur dugo nismo imali, niti se jur ljeta dugo nismo mogli klizati na smrznuti ribnjaki ili bazeni a još manje na Niuzaljskom jezeru (s iznimkom znamda od n­e­koliko dani). Dica bijeli Bo­žić poznaju samo od „shoppinga“ u kupovni centri kade im stalno sviraju „Jingle Bells“ i „White Christmas“. Ali svi ti škodljivci ki se nisu smrznuli ćedu na protuliće napr­a­viti još veću škodu u prirodi.

Problemi hrvatskih manjin s očuvanjem jezika: „Borimo se očuvati naš jezik“

U organizaciji Hrvatske ma­tice iseljenika (Hmi) u pe­tak, 23. novembra je održan 24. Forum hrvatskih manjin na temu „Jezična baština hrvatskih autohtonih zajednic Sridnje i Jugoistočne Europe“, u koj se problematizira globalizacija i nje uticaj na hrvatski jezik i dijalekt Hrvatov u iseljeničtvu. Stru­čni skūp svako ljeto obdjeluje pi­tanja vezana uz život i djelovanje hrvatskih ma­nji­n­skih zajednic u Austriji, Čr­noj Gori, Češkoj, Italiji, M­a­djar­skoj, Makedoniji, Rumunj­skoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji. S propadanjem rural­nih zajednic postaje u­gro­žen hrvatski jezik.

Dosadašnji odbor HKD-a ponovo je odibran

Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću Hkd je održalo sv­o­ju generalnu sjednicu i redo­vitu izbornu skupšćinu nedi­lju, 25. novembra u Remu­ševi dvori vinarske obitelji Jakšić u Uzlopu. Pri tom je generalna sjednica jednogla­sno odibrala dosadašnjega predsjednika ddr. Stanka Horvata ponovo za predsjed­nika a en bloc cijelo pred­sjedničtvo ko ostaje isto kao i do sada. Hkd nudi malim društvam kooperaciju pri st­a­v­ljanju molbov za podupira­nje kod Saveznoga kancelar­stva i si kani pridržati malu svotu od svakoga da bi tim znamda mogla financirati do­datnu osobu u operativi. Ov novi servis Mat­thias Wagner je predstavio pri gene­ral­nom spravišću Hkd-a.