Hrvatski dan u Hrvatskom Grobu s 30-ljetnim jubilejom zbora Chorvatanka

Hrvatsko kulturno i jačkar­no društvo Chorvatanka u Hrvatskom Grobu u Slova­čkoj je subotu, 9. junija sv­e­čevalo 30. obljetnicu svojega postojanja. Svečevanje su priredili u okviru »Hrvat­sko­ga dana«, koga obično sve­čuju svako ljeto u septemb­ru. Prilikom jubileja su otvorili »Hrvatsku hižu«, u koj kažu stare nošnje kao i tipično staro rukotvorstvo te regije, takozvano čipkanje. Pozva­na na slavlje su bila i društva iz Hrvatskoga Jandrofa, Ču­nova i Devinskoga Novoga Sela kao i zbor crikve svetoga Blaža iz Zagreba. Prili­kom 30. obljetnice društva Chorvatanka je rekla bivša predsjednica Eva Marková, da se stoprv po nježnoj revoluciji u Hrvat­skom Grobu o­pet smi pominati po hrvat­sku. Za vrime komunizma da to nije bilo ta­ko povoljno.

Tagovi: 

Lektorat za hrvatski jezik i književnost

Hrvatska delegacija na če­lu s ministricom znanos­ti i obrazovanja Blaženkom Divjak je četvrtak, 13. junija pohodila Pedagošku visoku školu u Željeznu. Ministrica Divjak i Sabine Weisz, rekt­o­rica Visoke škole su potpisa­le ugovor o lektoratu za hrvatski jezik i književnost.

Kako je rekla profesorica za hrvatski i gradišćan­skohrvatski jezik na Pedago­škoj visokoj školi Gradišće, dr. Zorka Kinda-Berlaković, su jur pred dvimi ljeti, kad su krenuli s ovom izobrazbom za učitelje u drugom škol­skom stepenu, kanili imati koga iz Hrvatske, ki ima naj­novija iskustva ča se tiče hrvatskih nastavnih materijalov i metodov kako podučavati hrvatski kao drugi ili stranjski jezik.

FUEN na preokretnici s vidljivimi pogibelji i velikimi perspektivami

Petar TyranKongres Federalističke u­ni­je europskih narodnos­ti (FUEN/FUEV) u slova­čkom glavnom gradu Požunu (Bratislava/Preßburg) od 12. do 15. junija o. lj. upravo na 70. obljetnici i utemelje­nja ove medjunarodne organiza­c­ije narodnosti i jezičnih grup širom Europe a u medj­u­vri­m­e­nu i izvan nje pokazao je jakost ovoga saveza narod­no­sti — ali pogibelj ka bi se mogla roditi iz brzoga širenja. Iz nekadašnje organizacije ku su 1949. ljeta utemeljili pred svim da bi podupirali borbu Južnoga Tirola za kulturnom a kašnje i gospodarskom i p­o­litičkom autonomijom u Italiji a pritom služeći se jakih i uticajnih položajev narodnosti u takozvanoj „Pograni­čnoj zemlji“ (Grenzland) u­ključujući prvenstveno Nim­ce u Danskoj i Dance u Nim­škoj, Retoromance, Ladince, Frize a kašne i Łu­žičke Sor­be na istoku Nim­ške a nada­lje još i koruške Slovence i gradišćanske Hrvate, je ova organizacija nastala sve veća i širja. U medjuvrime­nu pokriva područje ča do Urala na istoku, uključili i baltičke dr­žave na sjeveru E­u­rope, R­u­sije i azijske zemlje na istoku, do Grčke, Turske ča do Kazahstana itd. na jugoistoku toga kontinenta do Katalonije na jugozapadu Europe.

Svetačni akt povodom 25 ljet EU-referenduma

12. junija 2019. je bila 25. obljetnica referenduma o pri­stupu Austrije Europskoj uniji. Tim povodom su priredili svetačnu proslavu u Gra­dišćanskom saboru. Gost-go­vorač je bio bivši vicekance­lar. dr. Erhard Busek. Ov je svojčas bio mjerodavno uk­lj­u­čen u pregovore o pristupu i referendumu o pristupu EU u tadašnoj saveznoj vladi na čelu s kancelarom dr. Franzom Vranitzkyjem. Pri referendumu 12. junija 1994. lje­ta je 66 posto Austrijancev glasalo za pristup EU. U Gradišću ih je bilo 74 posto.

Tagovi: 

Austrijska kancelarka predstavila svoj kabinet parlamentu i pozvala na jedinstvo

Čelnica nove prijelazne austrijske vlade sastavljene od visokih državnih službenika-uglednih ekspertov, kancelarka Brigitte Bierlein, predstavila je u srijedu, 12. junija svoj ministarski kabinet zastupnikom Nacionalnoga vijeća austrijskoga Parlamenta. Prijelazna tehnokratska vlada kancelarke B. Bierlein službeno je stupila na dužnost 3. junija ovoga ljeta prisegom pred austrij­skim predsjednikom Alexan­derom Van der Bellenom.

Vrijeda će se morati najti politi­čko rješenje za naš hrvatski tisak

Petar Tyran

Pala je savezna vlada, sa­da Austrija ima provizornu vladu stručnjakov. Dvanaesteročlana vlada (sa 6 žen ino 6 muži) neka sada pelja državu do idućih izbo­rov za Savezno vijeće. Najvje­rojatnije 29. septembra o. lj. Kako dugo će onda durati do sastavljanja nove vlade se ne more prorokovati. Moguće je još i da najjača stranka neće moći sastaviti vladu, jer nijedan drugi s njom neće kaniti koalirati. A manjinska vlada opet ima problem da neće bogzna kako dugo držati. Da­kle je lako zamišljivo da po izbo­ri i po neuspili pokušaji sas­tavljanja vlade opet ide u iz­bore, da bi se ipak našla ikakova većina. Talijani su nam to jur pokazali. Za Austriju bi to bilo nešto novo.