U oktobru prošloga ljeta su na bečkoj Slavistiki u okviru tematskoga tajedna »Fascinacija istočna Europa« predstavili poster-izložbu o povijesnoj većjezičnosti u Austriji, ka je sada dostala i online-izdanje. Ovo je bila jedna od nekoliko priredab u organizaciji Instituta za slavistiku i Instituta za istočnoeuropsku povijest prilikom 20. postojanja Campusa (vidi HN 41/12.10.2018).
P. Palković
Dica će moći sudjelovati u različni kreativni igraonica-djelaonica (jezična, kulturološka, likovna, novinarska, lutkarska, dramska, plesna i filmska) tr cijelom redu športskih, rekreativnih i zabavnih sadržajev. Dolazu i Hrvati iz Austrije.
NOVI VINODOLSKI — U Novom Vinodolskom, primorskom ljetovališću bogate kulturne prošlosti, 15. julija o. lj. su započeli različni hrvatski tečaji. Temeljni cilj ovoga ljetovanja je da dica ka živu izvan Hrvatske, u zajedničtvu sa svojimi vršnjaki iz različitih mjest u „Lijepoj Našoj“, unaprijedu svoje znanje hrvatskoga jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu bašćinu kraja u kom boravu.
O pitanju gdo materijalno, idealno i moralno triba podupirati narodne grupe, mnogi su jur pisali puno o tom a još već govorili. Činjenica je da u narodni grupa, nacionalni manjina, etnički zajednica najprije triba voditi brigu domicilna zemlja, država, u daljnjem pak ona zemlja, država, on narod odakle potiče dotična narodna grupa ili nacionalna manjina. U slučaju gradišćanskih Hrvatov je to dakle čisto jasno — iako podiljeno na pet zemalj odnosno držav.
Demokratski savez Hrvatov u Vojvodini (Dshv) imao je i još uvijek ima peljajuću ulogu u poboljšanju položaja hrvatske manjine u Srbiji, njevu veću vidljivost, uspostavu partnerskih odnosev s državnimi tijeli Hrvatske i Srbije, no nije ostvario ključan cilj — pravo na zajamčene mandate u zastupnički tijeli domicilne države, rečeno je 15. julija u Subotici na proslavi 29. obljetnice djelovanja Dshv-a.
Osmi »Seminar bunjevačkoga stvaralaštva«, održan uz potporu Hrvatske matice iseljenika, okupio je već od pedeset polaznikov iz cijele Europske unije. Hkpd Matija Gubec glavni je organizator a predavači su bili većinom njegovi člani.
P. Palković
Velika je dilema, da gradišćanski Hrvati uopće, a tim pred svim i konzumenti tiskanih izdanj sve slabije vladaju hrvatskim jezikom a tim, naravno, i sve slabije čitaju — ako uopće još — na hrvatskom jeziku. Situacija se počemeruje vidljivo zapravo od dana u dan. A pak se sve češće čuje „To naši ljudi ne razumu“ iz ust onih, ki najvećim dijelom sami već ne razumu odnosno ne čitaju. Tim da u bīti imaju pravo u procjeni situacije, još dugo ne znači, da zato imaju pravo u tom, da se jezik triba prilagoditi onim najslabijim i pokleknu pred slabim jezičnim znanjen, nedovoljnom jezičnom kompetencijom.